Morača treba ostati prirodni biser Europe

Neuspjeli tender za izgradnju niza  hidroelektrana na rijeci Morači potvrdio je argumente civilnog društva, sveučilišnih profesora i nezavisnih eksperata da je predloženi projekt ekonomski, društveno i ekološki neisplativ

Morača © Michel Gunther  WWF-Canon 

Tender za izgradnju niza hidroelektrana na rijeci Morači proglašen je neuspjelim 30. septembra, jer nije prispjela niti jedna ponuda od potencijalnih investitora. Ekonomski i ekološki nedostaci sadržani unutar predloženih projekata na koje je u više navrata ukazivalo civilno društvo tokom tenderskog postupka su na ovaj način prešutno potvrđeni i od strane nekoliko preostalih zainteresiranih investitora.

Prema Ustavu, Crna Gora je ekološka država, ali napori Vlade u ispunjenju njenih obaveza vezanih za održivi razvoj morali bi biti znatno veći nego što su bili u posljednje vrijeme, naročito u slučaju rijeke Morače.

Svojim planom da izgradi seriju od četiri hidroelektrane na jednom od najvećih europskih prirodnih dragulja, Vlada Crne Gore je ozbiljno ugrozila proglašeni status i orijentaciju ka ekološkoj državi. Ustrajnost Vlade u implementaciji ovog projekta i zanemarivanje mogućih društveno-ekonomskih i ekoloških posljedica, dovelo je do žestokih diskusija sa naučnom javnošću i civilnim društvom, koji su zajedno sa WWF-om više puta upozorili da bi izgradnja hidrocentrala na Morači imala ozbiljne društveno-ekonomske posljedice na život lokalnog stanovništva, kao i na jedinstvenu biološku raznolikost i prirodu sliva Morače i Skadarskog jezera.

Vlada je nastavila sa tenderom i nakon istraživanja koje je provela NVO Green Home, koje je pokazalo da većina građana, bez obzira na njihovu političku orijentaciju, obrazovanje ili godine, ne podržava namjeru Vlade i smatra da su hidroelektrane na Morači loše za nacionalnu ekonomiju i za životnu sredinu.

Izgradnja serije hidroelektrana ne samo da bi mogla ozbiljno ugroziti čitav hidrološki sistem sliva Morače, već bi također mogla da ima značajan utjecaj na Skadarsko jezero, jednog od najvećih staništa biodiverziteta u Europi i močvare sa RAMSAR statusom. Izgradnja HE na Morači bi također mogla da znači potapanje pojedinih dijelova Mrtvice i Male Rijeke koji su EMERALD područja od najvećeg ekološkog značaja i veliki turistički potencijal, zaštićena Bernskom konvencijom. Ovo znači da bi plan izgradnje brana također mogao ozbiljno ugroziti proces uspostavljana Natura 2000 mrežom zaštićenih područja, koje Crna Gora mora nominirati prije nego što postane punopravni član Evropske Unije. Predstavljeni su bili i planovi u kojima bi se dodatna količina vode preusmjeravala iz rijeke Tare, koja je pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska prirodna baština, i koja je poznata po najdubljem i najslikovitijem kanjonu u Europi, nazvanim i “Crnogorski Kolorado”.

Negativne posljedice predloženog projekta prepoznala je i jedna od vodećih kompanija za izgradnju hidroelektrana – Norveški Statkraft, koja je napustila projekt zbog ekološke i ekonomske neisplativosti. “Prije investiranja mi želimo da se uvjerimo da je predloženi dizajn brane, pored toga što je ekonomski isplativ, u isto vrijeme i ekološki prihvatljiv i da podržava društveni i ekonomski razvoj. Ovo je bio naš fokus u Albaniji, a investicija u Crnoj Gori je neizvjesna - osim ukoliko se ne otvore mogućnosti za minimalizovanje društvenih i ekoloških utjecaja i optimalizaciju potrošnje i proizvodnje,“ rekao je Bredo Erichsen, Direktor Statkraft Albanija, objašnjavajući razloge zbog kojih se odustalo od projekta na Morači. Potencijalni investitori su ispitivali projekt od početka tendera, a Statkraft nije jedina kompanija koja je odustala od njega. Druge globalne kompanije, kao što je kineski Synohydro i austrijski Strabag, koji su u početku ušli u uži izbor na kraju su odustali od tendera.

Vlada Crne Gora bi trebala slijediti primjer brana na Morači kao upozorenje da projekti koji sa sobom nose visok utjecaj i visoke troškove moraju biti dobro proučeni kako bi se izbjeglo nepotrebno trošenje energije i novca.

Činjenica da nije bilo zainteresiranih investitora koji bi se prijavili na tender za izgradnju serije hidroelektrana predstavlja jasan dokaz ekonomske i ekološke neodrživosti projekta na Morači, činjenice koju su konačno priznali i preostali potencijalni investitori.

Tokom čitavog tenderskog procesa, organizacije civilnog društva i nezavisni eksperti iz različitih oblasti tvrdili su da nedostaju važne informacije unutar studija i analiza, da su sačinjene nerealne prognoze, i da su ekološki i društveni negativni utjecaji jednostavno preveliki da bi se ovaj projekt realizirao. Nakon neuspjeha tendera civilno društvo Crne Gore i međunarodne organizacije su još uvjerenije da se projekt na Morači mora u potpunosti zaustaviti.

Bojan Stojanović, WWF