Durban nije ponudio odgovore – klimu ćemo spašavati tek poslije 2020.

Ekipa WWF-a pokušala je utjecati na odluke u Durbanu (c) WWF

Nakon dva tjedna borbe u rukavicama, vlade u Durbanu nisu uspjele pružiti inspiraciju i pokazati ambiciju u borbi protiv klimatskih promjena, te pružiti nadu stotinama milijuna ljudi širom svijeta koji pate i koji će nastaviti patiti zbog utjecaja povezanih s klimatskim promjenama.

Vlade su postigle slabašan dogovor i osnovale Green Climate Fund koji raspolaže s premalo novca; odgodile su velike odluke o sadržaju Protokola iz Kyota, te se nejasno opredijelile oko novog globalnog sporazuma, koji bi trebao zaživjeti do 2020. godine. Taj bi nas sporazum mogao i pravno obavezati na 4 stupnja globalnog zatopljenja, iako znanstvenici kažu da je zatopljenje od 2 stupnja jedino prihvatljivo ako želimo izbjeći katastrofalne posljedice.

„Vlade su učinile onoliko koliko je dovoljno da mogu nastaviti s pregovorima. Njihov je posao, međutim, zaštititi svoje građane, a to nisu uspjele učiniti “, ističe Samantha Smith, voditeljica WWF-ove inicijative za globalnu klimu i energiju. „Znanost nam govori da moramo djelovati odmah jer će se ekstremne vremenske prilike, suše i toplinski valovi uzrokovani klimatskim promjenama u budućnosti samo još pogoršavati. Politički mandati nekolicine svjetskih vođa pokazali su se važnijima od interesa milijuna ljudi. Zbog toga su ljudi i prirodni svijet od kojeg ovisimo ugroženi. Katastrofa je jaka riječ, ali ne i dovoljno jaka za budućnost sa 4 stupnja zagrijavanja.“

„Na žalost, vlade su dva posljednja dana pregovora provele raspravljajući o nekoliko specifičnih riječi u tekstovima, umjesto da svoj politički kapital troše na stvaranje obveza sa što više konkretnih aktivnosti za rješavanje klimatskih promjena“, nastavlja Smith dodajući kako neke zemlje, poput SAD-a, nisu pokazale zanimanje za ambiciozan ishod u Durbanu. „Jedina mrvica utjehe je da se u Durbanu pojavila velika skupina zemalja s visokim ambicijama, na čelu s najugroženijim narodima i državama malih otoka, uključujući i mnoge u Africi“, dodala je Samantha Smith.

Tasneem Essop, vođa odjela za međunarodnu strategiju klimatskih promjena i delegacije WWF-a: „Emisije stakleničkih plinova ove su godine bile na najvišim razinama i zato trebamo zajednički odgovor na ovaj problem koji će uključivati nastavak djelovanja progresivnih poduzeća, rad vlada na nacionalnoj razini, i mobilizaciju civilnog društva. Dok su pregovarači i ministri sjedili iza zatvorenih vrata, nisu čuli pozive civilnog društva, vjerskih vođa, mladih i žena koji su prosvjedovali i demonstrirali. Ti ljudi, uključujući i WWF, držat će ih odgovornima,“ zaključio je Essop.