04. 12. 2012.

Gradske ptice - prve dve epizode su online


Prve dve epizode serijala Gradske ptice, Labud i Sova utina, možete gledati online:
Labud (Cygnus olor)
Sova utina (Asio otus)
Do sada smo snimili i izmontirali ukupno 11 epizoda, a posao se nastavlja na proleće. Ideja je da se javnosti prikaže oko 40 vrsta ili grupa vrsta koje su redovno prisutne u neposrednoj blizini čoveka, ali na jedan drugačiji i moderniji način.

Milan Ruzic

WWF i Threadless konkurs za dizajn majice

WWF i Threadless raspisali su konkurs za dizajn majice na temu zaštite planete, biljnih i životinjskih vrsta. Rok za prijavu radova je 19.12. 2012, a glasanje za prijavljene radove trajaće do 26.12.2012. Pobednički dizajn biće štampan postojanim akrilnim bojama na majicama od 100% sertifikovanog organskog pamuka. Tvoju majicu će nositi ljudi širom sveta, a i direktno ćeš uticati na zaštitu prirode - 25% novčanih prihoda od prodaje ove majice na Threadless-u biće preusmereno na neki od WWF projekata širom sveta. 

26. 09. 2012.

Is it worth it to destoy Serbia for a billion or two?

Photo: FoNet archive
In reaction to the campaigning statements of dr Milan Bačević, new Serbian minister of natural resources, mining and spatial planning that in the ground of Serbia material worth billions lay waste – Emir Kusturica said nature of Serbia is not for sale, and with this he directly resolved to stand out for nature protection.

Some press clipping about it: "Nickel mining on Mokra gora, in Vrnjačka banja and Topola would be a direct assault on health of the inhabitants of Serbia and Republika Srpska, said director Emir Kusturica who built Drvengrad (ethnic village) on Mokra gora." [srb.time.mk] "Film director and trustee of Mokra Gora Nature Park announced that soon an NGO will be formed that will oppose (the mining), and also in future protect the natural resources of the country. He explained that this organization will be founded and led by young people, with the goal of environmental monitoring and watchdog activity in connection with cases endangering nature in Serbia." [vesti.rs] "Kusturica stresses that the exploitation of nickel is a luxuriousness that only vast countries such as Russia, Canada or Turkey can afford, being able to sacrifice whole regions because of the permanent pollution that comes with nickel procession." [b92.net] But certainly the most symbolic were the statements "Is Serbia worth more than a billion Euro? Is it worthy to destroy Serbia for a billion or two?" [radio31.rs]

But the answer could not be bypassed either. On press-conference the minister gave a less symbolic statement that is announced entitled Bačević: We shall not live from cheese production only, but also from nickel. The minister also denied the potential of "dirthy technologies" and argumented with good marketing language: "Well, nickel is everywhere around us. How come we don't fear it in the kitchen, but we fear it in the countryside?" [from b92 news]. But an argument not convincing enough for Kusturica who said "All data and experience from the field where nickel was exploited show condemning results on the health of the populace in a 100 kilometer radius around the mining place." [totalportal.rs] He concludes: "The war on nickel was already fought here once... our president is from this region, he will not allow that Šumadija be devastated." (A more detailed article is found in Večernje novosti.) And really, Mr. Minister forgets to talk about the intermediate phases of nickel production: "Dragan Milovanović, professor on the Belgrade Mining-geological faculty has warned that a significant amount of chemical reagents is needed to produce nickel and sceptically concluded that no person with sober mind would actually start such activity". [radio31.rs]

Said all this, Kusturica will be the first important media character in Serbia who loudly stood up to the green side of reality – that is to stop the deterioration of natural heritage – against the perpetual economic reality. But this is only a part of the sharpening debate about our energy future vs natural future, or – do we actually need in this period of transition the at-all-costs projects that are conducted in the name of development but that are destroying nature and ruin the health of people.

The story namely takes a hypocritical dimension when the public is lead astray using economic language. While from one side it is talked about unquestionable energy crisis and the need to invest in this domain – mostly with outstanding amounts – in Serbia not a dinar is spent on further advance of recycling. A media-accompanied campaign was conducted but still some 100% recyclable materials such as glass or metal are basically not recycled at all. Happening this even in spite of the requirement in the EU-accession that allocations from gross income should be invested to recycling, not to mention the energy-efficiency that is implemented when the glass products are not made of imported glass, as it is – ironically – now the case in Serbia.

Vredi li uništiti Srbiju za milijardu evra?

foto: FoNet archive
Reagujući na kampanjske izjave novog ministra prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja prof. dr Milana Bačevića da u zemlji Srbije leže milijarde neiskorišćenih resursa – izjavom da priroda Srbije nije na prodaju, režiser Emir Kusturica se direktno opredelio za zaštitu prirode.

Prenosimo iz medija: "Kopanje nikla na Mokroj gori, u Vrnjačkoj banji i Topoli bilo bi direktan udar na zdravlje građana Srbije i Republike Srpske, ocenio je režiser Emir Kusturica koji je sagradio Drvengrad na Mokroj gori." [srb.time.mk] "Filmski reditelj i direktor Parka prirode Mokra Gora saopštio je da će uskoro biti osnovana nevladina organizacija koja će se suprotstaviti (eksploataciji), ali i ubuduće štititi prirodne resurse Srbije. On je objasnio da će tu organizaciju...činiti i voditi mladi ljudi, a njen zadatak biće monitoring životne sredine i ukazivanje na pokušaje ugrožavanja prirode u Srbiji." [vesti.rs] "Kusturica naglašava da je eksploatacija nikla luksuz koji sebi dozvoljavaju samo velike države poput Rusije, Kanade ili Turske, koje žrtvuju čitave oblasti zbog trajnog zagađenja koje nastaje tokom prerade rude nikla." [b92.net] Ali svakako najsimboličnija je bila ova izjava "Vredi li Srbija više od milijardu evra? Vredi li upropastiti Srbiju za milijardu ili dve?" [radio31.rs]

Ne može se mimoići ni odgovor. Na konferenciji za štampu ministar je dao ne manje simboličnu izjavu koja se prenosi pod naslovom Bačević: Ne živi se od kajmaka, nego i od nikla (klikni za ceo članak). Ministar takođe demantuje "prljavu tehnologiju" i argumentuje dobrim marketinškim geslom: "Pa nikal je svuda oko nas. Kako to da ga se ne plašimo u kuhinji, a plašimo ga se u prirodi?" [sa vestiju b92]. Ali ne dovoljno dobrim za Kusturicu koji kaže "Svi podaci i sva iskustva sa terena gde je eksploatisan nikl govore o poražavajućim rezultatima po zdravlje stanovništva u radijusu od 100 kilometara od mesta eksploatacije." [totalportal.rs] On dodaje: "Priča o niklu se već jednom ovde odigrala... naš predsenik je Šumadijac, neće on dozvoliti da se Šumadija uništava." (Vidi detaljnije u članku iz Večernjih novosti.) I zaista, gospodin ministar zaboravlja da govori o međufazama eksploatacije i obrade nikla: "Dragan Milovanović, profesor na beogradskom Rudarsko-geološkom fakultetu, upozorio je da je potrebno dosta hemijskih reagenasa da bi se dobio nikl i dodao da ne veruje da bi iko razuman preduzeo takve aktivnosti". [radio31.rs]

Time je Kusturica prva medijska ličnost koja je direktno stala na stranu realnosti zaustavljanja uništavanja prirodne baštine nasuprot večne ekonomske realnosti. A to je samo jedan deo sve žešće rasprave o energetskoj budućnosti nasuprot prirodnoj ili: trebaju li nam u periodu tranzicije po svaku cenu i u ime napretka investicije koje narušavaju prirodu i zdravlje ljudi.

Priča naime dobija licemernu dimenziju kada se javnost ekonomskim brojkama obmanjuje. Dok se sa jedne strane govori o energetskoj krizi i potrebi ulaganja u tu oblast koja su najčešće enormna, u Srbiji se ne troši ni dinar za podsticanje i subvencionisanje reciklaže. Postoji (tačnije sprovedena je) medijski praćena kampanja ali i dalje neki 100% reciklažni materijali poput stakla i metala se gotovo uopšte ne recikluju. I to uprkos činjenici da su izdvajanja u tu namenu čak iz bruto dohotka i nekakav preduslov za ulazak u Evropsku Uniju, a da i ne govorimo o smanjenju utroška energije koja je potrebna da bi se na primer stakleni proizvodi napravili iz uvezenog reciklažnog materijala, što je slučaj u Srbiji.

12. 09. 2012.

I vreme je za....PROTEST!


Pridružite se protesnoj šetnji "BRANA NASILJU", koju organizuje neformalna Grupa Brana, 14.septembra 2012. godine u Beogradu. Šetnja će krenuti od Terazijske česme, u 13 časova do zgrade Vlade Republike Srbije.

Akcija ima za cilj da skrene pažnju javnosti i institucija u Srbiji na slučaj pretučenih ekoloških aktivista u Prijepolju, Amela i Esada Kurbegović. Oni su, 15.avgusta 2012.godine, brutalno pretučeni  tokom javne rasprave o  proceni uticaja na životnu sredinu, zato što su  koristili svoje Ustavom i zakonom zagarantovano pravo, da kažu NE izgradnji brane na reci Lim.
Učesnici/ce šetnje će nositi maske sa likom pretučenog Esada Kurbegovića, dajući podršku pretučenim aktivistima. Na pisarnici Vlade Srbije biće predat Apel koji je potpisalo 77 organizacija građanskog društva u Srbiji, u kome se traži od Ministarstva za energetiku, razvoj i zaštitu životne sredine striktno poštovanje zakona iz oblasti zaštite životne sredine i zaštita ekoloških aktivista.

Pridružite se ovom mirnom protestu!

BRANA NASILJU!!!!

23. 08. 2012.

Krvavi kilovati

Evo, prošlo je više od nedelju dana od prebijanja Esada i Amela Kurbegovića na insceniranoj javnoj raspravi o izgradnji hidroelektrana na Limu, a meni se čini da je ta uvreda i poniženje naneto  celom ekološkom nevladinom sektoru i svim građanima sve veće, a osećaj nemoći sve jači.
Uvredljiva je medijska blokada koja prati čitav slučaj. I oni mediji koje su izvestili o ovom događaju, nazvali su ga tučom ili su na neki drugi način zamaglili suštinu događaja. Nama koji pamtimo, poznat je taj manir iz devedestih godina, kada su izveštavali da su besni građani na demonstracijama za  priznavanje rezultata izbora napali mirnu policiju...
Za žaljenje je i sumnjičenje i pasivnost jednog dela (u stvari jedne samozvane ekspertsko-stejkholderske organizacije) nevladinog sektora koji one, koje bi da se solidarišu sa prebijenima, nazivaju ostacima poraženih „žutih“ snaga.
Neki bi možda da čekaju i da budu „objektivni“ da vide šta piše u proceni uticaja unajmljenih institucija i šta kažu predstavnici REV-a, jer su možda, zaboga, bili isprovocirani da tuku.
E pa, ja ne želim da budem objektivan! Amela sam malo bolje upoznao nedavno, prilikom posete Prijepolju i Brodarevu, kada smo sa Slobodanom Martinovićem iz „Argumenta“ , u okviru projekta „Kulturno- istorijska baština zaštićenih prirodnih dobara“  Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka, obišli taj prelepi kraj. Svojim entuzijazmom i poznavanjem lokalnih prilika Amel je odmah zadobio moje poverenje. Proveo nas je kroz kanjon Lima i odveo do manastira Davidovica. Kaludjerica mu se izrazito obradovala i pricala nam o manastiru i njihovom velikom prijateljstvu,  dok nam je Amel kuvao kafu i doneo rakiju, a da sam nije ni vodu okusio jer je poštovao ramazanski post. U samom kanjonu, koji treba da se potopi, Amel zna svaki lokalitet i svaki kamen.
I sada bi ja trebalo da poverujem da su se on i njegov otac Esad, tukli sa gorilama multinacionalne kompanije i sve to u prisustvu vlasti? Ili bi trebalo da mislim da advokat Sreten Djordjević, koji nekoliko godina zastupa „Prijatelje Brodareva“ i druge NVO, i koji je naš najveći stučnjak za ekološko pravo, preteruje? Jok, vala! Sve i da neće biti ugrožen biodiverzitet, a hoće, sve i da se zeleni i čisti Lim neće pretvoriti u mutnu baru, a hoće, sve i da se neće preseliti toliki ljudi i biti uništen njihov način života, a hoće, ljudi imaju pravo da sami uređuju način na koji će živeti i da sami procene da li će im ti kilovati doneti materijalnu korist i(li) propast.
Mi, predstavnici civilnog sektora u Srbiji, moramo da ih podržimo, ma koliko da smo nesložni i da smo do sada spavali. Ljudi su prebijeni jer su branili svoje pravo da imaju zdravu životnu sredinu! Koliko nas je to doživelo? Nasekriamo se kad Ministarstvo odugovlači sa plaćanjem za ugovoreni projekat, i to je u redu i tu moramo da se solidarišemo. Ali niko, bar da ja znam, nije krvario zato što je instistirao da se čuje njegov glas. Šta će biti ako preko ovog pređemo, ko je sledeći?
Zato bi ovo surovo premlaćivanje moralo da bude prekratnica. Zato moramo da uzvratimo i da podržimo naše kolege i prijatelje. Ako hoćemo da nas i vlast , međunarodna zajednica i biznis sektor shvati ozbiljno, moramo pokazati šta smo i da li smo nešto naučili na mnogobrojnim seminarima. Sada i u narednim danima i nedeljama!
Dejan Zagorac, predsednik Eko centra

22. 08. 2012.

Saopštenje povodom prebijanja predstavnika OCD u Prijepolju

Mi, predstavnici organizacija civilnog društva, članica mreže Natura 2000 resursni centar Srbije najoštrije osuđujemo prebijanje i nanošenje teških telesnih povreda aktivistima civilnog društva, protivnicima izgradnji hidrocentrala na Limu od strane batinaša navodno energetske i navodno kanadske firme REV na isceniranoj javnoj raspravi u Skupštini opštini Prijepolje.
Organizacije civilnog društva iz Prijepolja i Brodareva uspele su da organizovanom akcijom i građanskom hrabrošću obelodane sav besmisao izgradnje hidrocentrala, pa je tako predstavnicima  vlasti i REV-a ostao samo argument sile, odnosno batinjanje kojim pokušavaju da zastraše građane i sebi obezbede materijalnu korist.
Našim kolegama i koleginicama iz Priboja i Brodareva i posebno povređenima  Esadu i Amelu Kurbegoviću  iz NVO „Prijatelji Brodareva“ dajemo svu podršku u zaustavljanju neodrživog i ekološki neodgovornog plana izgranje brana na Limu, kojim bi  se zarad malog i kratkoročnog profita uništila neprocenjiva prirodna i kulturno-istorijska baština u dolini Lima. Vlasti ove zemlje pozivamo da kazne krivce za ovo neprimereno nasilje i okrenu se progamama održivog razvoja.    

23. 07. 2012.

Projekti u "postupku zaštite"?

U Srbiji je u proteklih nekoliko godina za zaštitu predloženo preko pedeset prirodnih dobara, kao što su Radan, Suva planina, Zlatibor, Jerma, Jarešnik, Kukavica, Uzdinske šume, Somborski salaši,... koja čekaju na usvajanje predloga.[1] Nešto je krenulo, mogao se zapaziti službeni entuzijazam vezano za ekološke koridore i primenu evropskih normi u Srbiji. Na raznim ekološkim manifestacijama, tribinama i radionicama osećala se euforija slična onoj kada počne fudbalska utakmica i naš tim u prvoj minuti da gol. Ali daleko je još da se slavi, jer predstoji i drugo poluvreme...

Čekajući zaštitu – Titelski breg
[photo credit: Geza Farkaš]
Sada kada je u Srbiji formirana nova demokratska vlada, valjalo bi krenuti sa radom. Analizirajući stanje možemo reći da nije znala ni prethodna vlast tačno u kom pravcu treba ići, pitanje je hoće li nova znati? Jer, kao zadnja država u regiji koja "teži Evropskoj Uniji" već godinama smo mogli biti svedoci naporima zemalja iz okruženja da ispune zahteve potrebne za Eurointegraciju. Jedva su u tome uspevali a i dalje se muče da naprave sledeće korake – otplata dugova, ulazak u Eurozonu itd. Prelazak iz ranijih sistema i saniranje dugotrajnih razaranja istih (mentalna i ekonomska) a ujedno prihvatanje novih problema sa zapada uopšte nije lak zadatak. Kod nas još uvek vlada običaj oplakivanja starog i bojazan od svega novog...

Podeljenost je sve veća, a neodlučnost ima svoju cenu. Tu cenu najviše vidimo mi ekolozi, jer nju plaćamo gubljenjem biodiverziteta. Sve više se postavlja samo jedno pitanje: koliko je Srbija zaista opredeljena za ulazak u EU? Koliko smo ozbiljni u ispunjavanju obaveza za koje smo tako brzo ponudili garancije?[2] A jedna od garancija se odnosi na usklađivanje zakonodavstva, procesa i sistema u zaštiti prirode – toliko pominjana Natura 2000. Naši političari neće biti prvi od početka ideje proširenja EU kojima će ovaj aspekt da zada glavobolju. Ali zašto bi, kad Srbija ima divnu prirodu koja se sama nudi za konzervaciju? Već prvi nacionalni park na svetu, američki Jelouston (daleke 1872) je zaštićen jer je na svim nivoima shvaćeno da predstavlja "neprocenjivo blago" i da ovakvu divljinu treba štiti od "vandala" jer je nasleđe čitavog čovečanstva.[3] Tako bi trebalo da bude.

Jedno od najznačajnijih slanih jezera Evrope,
Okanj bara još uvek nije zaštićeno [photo credit: Ekapija]
Nije u redu da čovek sve "uredi" – nešto bi jednostavno trebalo da ostane kako jeste i kako stoji od zadnje glacijacije. Zar već nisu ljudske intervencije krive za sve globalne ekološke probleme počev od klimatskih promena i ozonskog omotača do izumiranja vrsta? Kaže se da je planeta već u takvom stanju da u stvari simbolično rečeno živimo na groblju. Gotovo svakodnevno gubimo po jednu vrstu organizama...

Tako da je pitanje veoma aktuelno: hoće li u sadašnjoj rati globalnog propadanja biodiverziteta dosada zaštićenih 6 posto površine Srbije[4] biti "preko glave" dovoljno – kako čujem i od nekih odgovornih – da "udovolji" Evropsku komisiju u kojoj zasedaju zemlje koje su dale i više od 20% svoje teritorije za to opšte dobro? Na glupa i namerno sarkastična pitanja ne treba odgovarati, tu su samo da nas podsete na problem.

Na mapi koju je publikovao Pokrajinski Zavod za zaštitu prirode i koja je dostupna na linku Zavoda očituje se desetak žutih površina i tačaka – iz legende se vidi "Područja u postupku zaštite". Ista su uneta i u generalni prostorni plan Autonomne Pokrajine o kojem smo već pisali ranije. Među njima ima vrlo ozbiljnih predloga poput Titelskog brega, Okanj i Beljanske bare[5], ipak se sa njima odugovlači i strategiše možda i više nego što je uobičajeno. Zna se šta kaže zakon[6], ali je sasvim verovatno da moraju da prođu i političko-ekonomski filtar tipa "Ma pusti ti te vrste – čekaj, možda ipak tamo može da se iskopa neka sirovina ili izgradi neka fabrika, ili napravi gradska deponija?!". Zaštita sama po sebi u oku političara nemože biti prioritetna, barem dok se svi ostali aspekti mogućnosti korišćanja ne iscrpe.

(Klikni na sliku za malo veću verziju)
Proces zaštite obično traje 4-5 godina kažu iskusniji ekolozi. Međutim, neka područja za to vreme izgube niz vrsta. Ako se proces još više razvlači, kao u aktuelnom slučaju, šteta je srazmerno veća. U nekima već zapažamo ilegalno (i nekažnjeno) preoravanje staništa i sadnju kukuruza... Dobro, šta reći kad propadaju i već zaštićena dobra, jer staraoci nemaju potrebna sredstva, ali sve to ne sme tako da ostane. Koliko puta smo čuli da su zakoni dobri – problem je u doslednosti i sprovođenju. Ako smo zaštitili, neka i bude zaštićeno. A naknadno skidanje ili revizija zaštite je bolan proces, koji je teško opravdati, to znaju i političari, možda i zato ne daju baš tako lako zeleno svetlo za "društveno korisne" ideje tipa "park prirode" ili "ekološka staza". Kao da je u sada naveliko proklinjanim (a od strane rastućeg broja stanovništva naprotiv oplakanim) krutim prošlim sistemima to išlo lakše nego sada u demokratiji. Kao da smo u borbi za progres i prosperitet izgubili na moralu.

Zaista ima područja o kojima se vodi sve jača debata – npr. šta će toliko područje kao rezervat droplje kad imamo svega grupicu ptica? Opravdanost i postupci zaštite su složen proces. Evaluira se mnoštvo faktora. U slučaju navedenog severobanatskog područja jedan od faktora je i neplodnost zemljišta. Zašto da ne bude zaštićeno "za droplje" kad nije pogodno nizašta drugo?! Izbetonirati te slatine ili od njih napraviti fudbalske terene ili parkinge je preskupo, a skijališta se tu ne mogu napraviti jer je teren previše ravan ;-)

Šalu na stranu, kada Zavod radi nešto to radi iz opravdanih, naučno i moralno opravdanih razloga. Nije istina da su nadležnosti Zavoda ograničene.[7] Važno je raščistiti, jer u nekim NGO krugovima sve više vlada mišljenje da je Zavod samo formalna ustanova bez ikakve moći da utiče na odlučivanje – ali reći to bi bilo kao reći da policija samo prima platu a ne radi ništa u borbi protiv kriminala, ili još gore: uzalid zvati vatrogasce kad se nešto zapali, jer su oni samo zakonski formalna služba! Ako imamo zakon, treba ga primenjivati, ako je zakon loš treba ga ukinuti. Mnogi smatraju da društvo nije zasnovano na crno-belim već sivim principima. Ja se – iako nisam pravnik – protivim tom mišljenju, bez obzira što praksa pokazuje da su ti liberalisti često u pravu. U teoriji smo jaki, ali večiti problem ostaje primena.

Jer zakon daje nadležnosti i nalaže obaveze. A nadležnosti Zavoda su na papiru jake i dovoljne, ali je istina i da su – kao uostalom svakoj službi u zemlji – organizacijama za zaštitu prirode "ruke vezane" za politiku. I to politiku koja možda nema dovoljno stručnosti da sama odlučuje o zaštiti prirode ili još gore – o pitanjima Eurointegracija. Na svu sreću su ti političari položili zakletvu da će služiti opšte dobro, pa nam ostaje samo da apelujemo na savesnost naše nove demokratski izabrane vlade.

Već su skoro sve zemlje u okruženju unutra ili na pragu EU, a sada su i nama vrata odškrinjena. Hoćemo li kroz ta vrata ući, ili ćemo ih zalupiti po kozna koji put? Da li ćemo ih zalupiti baš neispunjavanjem obaveze da čuvamo svoju-svojcatu prirodnu baštinu?


[1] Novi predlozi za zaštićena dobra i arhivirani sajt Zaštićena prirodna dobra u Vojvodini
[2] (Upitnik priključivanja)
[3] Yellowstone - Wikipedia
[4] Precizno 5,91% – sa linka Zavoda za zaštitu prirode
[5] Područja u postupku zaštite
[6] Prema članu 42. zakona o Zaštiti prirode "organizacija za zaštitu prirode" (misli se na Zavod) donosi nacrt akta o zaštiti prirodnog dobra koji se predlaže i javno objavljuje predlog zajedno sa Studijom zaštite. I samo vrednovanje prirodnih dobara (po članu 44 i 45) vrši ta ista organizacija u saradnji sa Ministarstvom i u skladu sa zakonskim aktima koji su na snazi i koji regulišu postupak.
[7] Prema članu 46 istog zakona, ako državna ili nezavisna organizacija vrši radove koji drastično narušavaju izgled predela i mesta "za koje se pretpostavlja da ima svojstva prirodnog spomenika" Zavod postupa kao izvršni organ i po službenom postupku ima pravo da te radnje zaustavi (moja interpretacija zakonske odredbe)

13. 07. 2012.

Parkovi Dinarskog luka - novi projekt koji se bavi zaštićenim područjima u regiji

WWF je početkom 2012. započeo projekt “Parkovi Dinarskog luka” kojim želi stvoriti savez parkova prirode i nacionalnih parkova na području Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Makedonije, Slovenije i Srbije. Projekt u trajanju tri godine financiraju Ministarstvo vanjskih poslova Norveške i MAVA Foundation.

 „Uspješna i dugoročna suradnja na Zapadnom Balkanu uistinu je moguća", istaknula je na konferenciji za novinare održanoj potkraj maja u Crnoj Gori Nina Jensen, direktorica WWF Norveška. Tom su prigodom predstavljeni rezultati projekta "Jačanje kapaciteta javnog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj Gori za primjenu EU propisa za zaštitu prirode" te je predstavljen projekt "Parkovi Dinarskog luka". "Zapadni Balkan ima čudesan biodiverzitet koji WWF želi sačuvati za buduće generacije. Ljudi trebaju i mogu živjeti u harmoniji s prirodom, a zapadni Balkan bi trebao služiti kao primjer drugima. Sretni smo što smo uključeni u očuvanje biodiverziteta te što smo pomogli u prikupljanju sredstva za ove projekte.“

Više o Parkovima Dinarskog luka doznajte na http://dinaricarcparks.blogspot.com/2012/03/blog-o-projektu-parkovi-dinarskog-luka.html

Ako želite primati newsletter o Parkovima Dinarskog luka, pošaljite e-mail Petri.

Petra Boić Petrač, WWF Mediterranean Programme



* Imenovanje je bez predrasuda na poziciju ili status te u skladu s UNSCR 1244/99 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova.







Andrea Štefan: Transnational cooperation has been phenomenal

Andrea Štefan
In the end of June, a project with which WWF and its partners NGO Green Home, Young Researchers of Serbia and Institute of Applied Ecology - Daphne, laid the foundation for the implementation of Natura 2000 in Montenegro and Serbia, came to an end.  We have talked about the results with the project leader Andrea Štefan, Advisor for Regional Cooperation and European Integration of the WWF Mediterranean programme.

Did Serbia and Montenegro provide the foundation for the implementation of Natura 2000?

- Both countries have begun work on the harmonization of legislation and the technical aspects necessary for the establishment of Natura 2000 network under the project “Strengthening the capacity of governments and civil sector in Serbia and in Montenegro to adapt to EU nature protection aquis“

The main idea of the project was to build capacity in governmental institutions and also to strengthen civil society involvement in nature conservation in Serbia and in Montenegro. In your opinion, who has shown more interest and activity, government or the civil sector?

- The capacity of governmental institutions and civil society to comply with EU requirements is relatively low, so we have decided to simultaneously strengthen both target groups that have a different role in the pre-accession process. Flexibility and receptivity is traditionally better in the civilian sector, but when you once start a process in state institutions, that process can bring major changes that may have a greater impact.

At the beginning of the project the same interest was showed, but the NGO scene was quickly formed and organized platform of NGOs in each country that support the Natura 2000 process - 37 NGOs in Montenegro and 55 NGOs in Serbia.

The idea was to initiate dialogue and cooperation between the civil and governmental sectors and I believe that this was the right move.

Which of the methods implemented during the project have showed the best results in the purpose of carrying out your goals, a few methods that you would definitely repeat in the execution of the next similar project?

- It's hard to pick just one method because it should always start from something - we started with modules that we have adapted to the needs, interests and previous knowledge of the participants and that gave a good foundation for future activities. Personally, my favourite method is expert exchange- regardless of whether they are experts from state institutions or nongovernmental organizations. In addition, I am a big fan of concrete actions in which personal involvement of each of us is becoming recognized.

How would you assess the cooperation of different countries in one project?

- In one word - awesome! Despite the fact that there was no cooperation for the last 20 years, cooperation between the countries was beyond all expectations, it still lasts and brings the new results, new projects. Well, it's easy with "naturalists".

Have you encountered some significant problems during the project in its implementation? If so, can you name them and what you should do next time to avoid them?

- There were some troubles occurred, but as well, there was the will for solving the problems along the way. Everybody was fast adapting to the new situations. In three years of the project, many ministries were changed (three in Montenegro, and two in Serbia), change of staff, laws ... but we have had worked and finally we had the results.

We could choose the way in which, for example, we did a whole job, had great results that we have set up at the beginning of the project or the way in which knowledge remains in the countries where the project is implemented with all the changes and adjusting the final results of the project - we chose the second option, and we would repeat it again.

The two most important lessons that you have learned on this project?


- We have learned that it is easy to work on trainings and education, but if you want to work on the sustainability in the institutions, this is time-consuming, require an effort and great personal commitment.

Martina Šubašić, WWF Mediterranean Programme

Andrea Štefan: Međudržavna suradnja bila je fenomenalna

Andrea Štefan
Krajem lipnja završio je projekt kojim je WWF sa svojim partnerima, nevladinim organizacijama Green Home i Mladi istraživačima Srbije te Institutom za primjenjenu biologiju Daphne, postavio temelje za implementaciju Natura 2000 u Crnoj Gori i u Srbiji. O rezultatima popričali smo s projektnom voditeljicom Andreom Štefan, savjetnicom za regionalnu suradnju i europske integracije Mediteranskog programa WWF-a.

Jesu li i Srbija i Crna Gora osigurale temelje za implementaciju Natura 2000?

- Obje zemlje su počele raditi na usklađivanju legislative i na tehničkim aspektima potrebnim za uspostavu ekološke mreže Natura 2000 u okviru projekta „Jačanje kapaciteta javnog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj Gori za primjenu EU propisa za zaštitu prirode“.

Glavna zamisao projekta bila je izgraditi kapacitete u vladinim institucijama te istovremeno ojačati angažman civilnog sektora u zaštiti prirode u Srbiji i Crnoj Gori. Po vašoj procjeni, na koga ste „bolje“, odnosno više utjecali po tom pitanju? Tko je pokazao više interesa i djelovanja, vladine institucije ili civilni sektor?

- Kapaciteti državnih institucija i civilnog sektora za usklađivanje sa zahtjevima Europske unije su relativno niski, stoga smo se odlučili za istovremeno jačanje obje ciljne skupine koje ustvari imaju različitu ulogu u predpristupnom procesu. Fleksibilnost i prijemljivost je tradicionalno bolja kod civilnog sektora no kad se jednom pokrenu tijela državnih institucija taj proces može donijeti i veće promjene odnosno može imati veći utjecaj. Na početku projekta pokazan je podjednak interes, no NVO scena se brže organizirala i formirala u svakoj zemlji platformu NVO-a koja podržava Natura 2000 proces – u Crnoj Gori 37 i u Srbiji 55 NVO-a.

Ideja je bila da iniciramo dijalog i suradnju civilnog i vladinog sektora i smatram da je tu napravljen pravi pomak.

Koje od primijenjenih metoda tijekom projekta su pokazale najbolje rezultate u svrsi provođenja vaših ciljeva; nekoliko metoda koje bi svakako ponovili u provođenju sljedećeg sličnog projekta?

- Teško je izdvojiti samo jednu metodu jer uvijek treba početi od nečega – mi smo počeli s modulima koje smo prilagodili potrebama, interesima i prethodnom znanju sudionika i to je dalo dobru podlogu za buduće aktivnosti. Osobno, meni je najdraže kad se stečeno iskustvo prenosi kolegama – bez obzira radi li se o stručnjacima iz državnih institucija, ili nevladinih organizacija i naravno konkretne akcije u kojima do izražaja dolazi osobni angažman svakog od nas.

Kako biste ocijenili suradnju različitih država na jednom projektu?

- Jednom riječju – fenomenalno! Unatoč činjenici da suradnje nije bilo zadnjih 20 godina, suradnja između država bila je iznad svakog očekivanja, traje i dalje i nosi nove rezultate, nove projekte. Eto, s „prirodnjacima“ je to lako.

Jeste li tijekom projekta naišli na neke značajnije probleme u njegovoj provedbi? Ako da, koji su to i što bi sljedeći put učinili da ih izbjegnete?

- Problema je bilo, ali je bilo i volje da se poteškoće riješe u hodu, svi su se brzo prilagođavali novim situacijama. U tri godine projekta mijenjala su se ministarstva (tri u Crnoj Gori i dva u Srbiji), mijenjali su se ljudi, zakoni…a mi smo radili i na kraju imamo rezultate.

Mogli smo izabrati put u kojem bi primjerice mi odradili posao, imali sjajne rezultate koje smo zacrtali na samom početku ili put u kojem znanje ostaje u zemljama u kojima se projekt provodio uz promjene i prilagođavanje krajnjih rezultata projekta – izabrali smo drugu opciju, i ponovili bi to.


Dvije najvažnije lekcije koje ste naučili nakon ovog projekta? 

- Naučili smo da je lako raditi treninge i edukaciju, ali ako želimo raditi na održivosti u Institucijama, za to je potreban dugotrajan napor i velik angažman.

Martina Šubašić, WWF Mediteranski program

Dinaric Arc Parks - new project dealing with protected areas in the region


WWF started the project Dinaric Arc Parks in early 2012, with the aim to create an association of nature and national parks in the territory of Albania, Bosnia and Herzegovina, Croatia, Kosovo*, Macedonia, Montenegro, Serbia and Slovenia. This three-year project is funded by the Norwegian Ministry of Foreign Affairs and the MAVA Foundation.

„Efficient and long-term cooperation in the Western Balkans is indeed possible,” said Nina Jensen, the CEO of the WWF Norway on the press conference representing results of the project "Strengthening the capacity of public and civil sector in Serbia and Montenegro for the application of EU legislation on nature protection" in Montenegro in May 2012. „Montenegro and Western Balkans have a marvelous biodiversity that WWF wants to preserve for future generations. People need and can live in harmony with nature, and the Western Balkans should serve as an example to others. We are happy that we were involved in the conservation of biodiversity, and that we assisted in raising the funds for this project,” she concluded announcing that completion of that project does not mean that Norway will stop investing in Montenegro. "Actually WWF already started a new project earlier this year – Dinaric Arc Parks, through which a network of more than 80 parks from the Dinaric Arc will be formed."


More about Dinaric Arc Parks:  http://dinaricarcparks.blogspot.com/2012/07/dinaric-arc-parks-project.html 

If you want to receive a newsletter for Dinaric Arc Parks project, send an e-mail to Petra.

Petra Boić Petrač, WWF Mediterranean Programme

Important step for the negotiations for membership of Montenegro in the EU


Nataša Kovačević, NGO Green Home

Nataša Kovačević, Program coordinator for education and capacities development in NGO Green Home, writes about results of the project Natura 2000 in Serbia and Montenegro

Project “Strengthening the capacity of governments and civil sector in Serbia and in Montenegro to adapt to EU nature protection aquis“ was launched at the right time, bringing together key actors in Montenegro when it comes to the first steps to establish a national Natura 2000 ecological network.

Approaching the subject from different angles, we managed to achieve steady introduction of the Montenegrin society about the importance and responsibilities in the establishment of Natura 2000, and on the other hand, to exchange experiences with experts from the region and Europe whose advices and knowledge are of great importance to us.

Once established, databases and reference lists of habitats and species is one of the most important results that will provide further upgrade of information for nomination of important areas that will be a part of the European ecological network.

Through the project it became clear which sector has which role, while on the state institutions remains the further operationalization of the institutions, financial allocations from the budget and the establishment of working groups that will present this very demanding and time consuming process.

Biodiversity data that we found through the work on the project already showed their importance in scientific circles and will be even greater in the forthcoming process of negotiations for membership of Montenegro in the EU, especially when it comes to the opening 27 Chapter of Environment, which is predicted for this year.


Nataša Kovačević, Green Home

Rezultati projekta važni su za pregovore za članstvo Crne Gore u EU

Nataša Kovačević, NVO Green Home
O svom viđenju važnosti projekta Natura 2000 u Srbiji i u Crnoj Gori piše Nataša Kovačević, koordinator programa za obrazovanje i razvoj kapaciteta u NVO Green Home

Projekat "Jačanje kapaciteta vladinog i civilnog sektora u Srbiji i Crnoj Gori za primjenu EU propisa za zaštitu prirode" započet je u pravo vrijeme, okupljajući ključne aktere u Crnoj Gori kada je riječ o prvim koracima za uspostavljanje Natura 2000 nacionalne ekološke mreže. Pristupanjem sa različitih strana uspjeli smo ostvariti ravnomjerno upoznavanje crnogorskog društva o značaju i obavezama u uspostavljanju mreže Natura 2000, a sa druge strane i razmijeniti iskustva sa stručnjacima iz okruženja i Evrope čiji su nam savjeti i znanja od velikog značaja.
Jednom uspostavljena baza podataka i referentna lista staništa i vrsta jedan je od najvažnijih rezultata koji će omogućiti dalju nadogradnju informacija za nominaciju područja od značaja koja će biti dio ove evropske ekološke mreže. Kroz projekat su se iskristalisali i umrežili mnogi akteri i uskoro je postalo jasno koji sektor ima koju ulogu, dok na državnim institucijama ostaje dalja operacionalizacija, finansijska izdvajanja iz budžeta i uspostavljanje radnih grupa koje će iznijeti ovaj izuzetno zahtjevan i dugotrajan proces.

Podaci o biodiverzitetu do kojih smo došli kroz rad na projektu, već sada u naučnim krugovima i konsultacijama ostvaruju svoju korisnost dok će njihov značaj biti još veći u predstojećem procesu pregovora za članstvo Crne Gore u EU a posebno kada je riječ o otvaranju poglavlja 27- životna sredina, koje se prognozira u ovoj godini.

Nataša Kovačević, NVO Green Home

12. 07. 2012.

Održana radionica na temu “Natura 2000 i šumarstvo”

Učesnici radionice "Natura 2000 i šumarstvo"
U okviru projekta „Jačanje kapaciteta vladinog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj Gori za preuzimanje pravnih tekovina EU iz oblasti zaštite prirode“ održana je radionica 21.maja 2012. godine u JP “Srbijašume” u Beogradu. Tema radionice bila je "Natura 2000 i šumarstvo".

Cilj radionice bio je preneti iskustvo zemlje članice EU Slovenije u uspostavljanju ekološke mreže Natura 2000 sa posebnim naglaskom na sektor šumarstva. Učestvovalo je preko 40 predstavnika ovog sektora i sektora zaštite prirode – JP “Srbijašume”, JP “Vojvodinašume”, Institut za šumarstvo, Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, Minisarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, Zavod za zaštitu prirode i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.

Učesnike skupa pozdravili su Radislav Momirov, pomoćnik ministra životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Republike Srbije i Duška Dimović, direktor programa WWF-a za Srbiju. Zatim je Andrea Štefan, savetnik za regionalnu saradnju i EU integracije WWF Mediteranskog programa, predstavila glavne ciljeve i postignute rezultate projekta.

Dr Biljana Panjković, direktorka pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, istakla je da je primena koncepta ekološke mreže Natura 2000 dobar način i šansa za očuvanje prirode i prirodnih resursa. Učesnicima je predstavila Akcioni plan uspostavljanja ekološke mreže u Srbiji i zadatke koje treba ispuniti u narednom periodu. Posebno je istakla međusektorsku saradnju i uključivanje organizacija civilnog društva u ovaj proces.

Tematske prezentacije u okviru radionice održali su eksperti iz Slovenije. Stručnjak za Natura 2000 Aleksander Golob predstavio je sistem upravljanja šumama i šumskim područjima Natura 2000 u Sloveniji, kao i šumske tipove staništa koje su definisali u procesu uspostavljanja ekološke mreže. Andrej Bibič iz Ministarstva poljoprivrede i životne sredine Slovenije predstavio je Operativni program upravljanja područjima Natura 2000 za Sloveniju. Takođe je istakao koje šumske vrste, sa posebnim fokusom na ptice, su od ključnog značaja i na šta obratiti pažnju prilikom sastavljanja liste zaštićenih vrsta prema Direktivi o Staništima i Direktivi o pticama. Nakon svake prezentacije sledila je diskusija, a gosti iz Slovenije davali su detaljne odgovore na postavljena pitanja kako bi istakli sve izazove koji nam predstoje u procesu uspostavljanja Natura 2000 ekološke mreže u Srbiji.

Sonja Bađura, WWF Dunavsko-karpatski program

„Natura 2000 and forestry“ in Serbia

"Natura 2000 and forestry" workshop
On May 2012 in public institution „Srbijašume“ in Belgrade, within the project “Strengthening the capacity of governments and civil sector in Serbia and in Montenegro to adapt to EU nature protection aquis“ an interesting workshop was held on subject of „Natura 2000 and forestry“.

Its goal was to convey the experience of EU member Slovenia about establishment of Natura 2000 network with special emphasis on the forestry sector. More than 40 representatives of the forestry and nature protection sector were attending the workshop.

Conference participants were welcomed by Radislav Momirov, Assistant of Minister of Environment, Mining and Spatial Planning of Republic of Serbia and Duška Dimović, director of the WWF Serbia. Then Andrea Štefan, adviser for regional cooperation and EU integration of the WWF Mediterranean Programme, presented the main objectives and achievements of the project.

Dr Biljana Panjković, Director of the Provincial Bureau for the Protection of Nature Resources, presented to the participants Action Plan of establishment of ecological networks in Serbia and the tasks that have to be fulfilled in the future.

Thematic presentations within the workshop were held by Slovenian experts: Natura 2000 expert Aleksander Golob and Andrej Bibič from the Ministry of Agriculture and the environment in Slovenia. Each presentation was followed by discussion, and guests from Slovenia gave detailed answers to the questions in order to highlight the challenges that lie ahead in the process of establishing the Natura 2000 ecological network in Serbia.

Sonja Bađura, WWF Danube-Carpathian Programme

Temelj za partnerske akcije na zapadnom Balkanu

Tanja Petrović, Mladi Istraživači Srbije
Iz projekta “Jačanje kapaciteta javnog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj Gori” proizašao je projekat umrežavanja nevladinih organizacija kroz partnerske akcije. Kako je doživela taj projekat piše Tanja Petrović, generalna sekretarka Mladih istraživača Srbije

Pre petnaestak godina, kada su Mladi istraživači Srbije započinjali „potragu“ za ozbiljnijim finansijskim sredstvima koja bi mogla biti uložena u zaštitu i očuvanje biodiverziteta, nailazeći na konkurse različitih fondacija, često smo se pitali „Zašto donatori komplikuju? Čemu ova partnerstva? Zašto umrežavanje? Šta se time postiže, osim usložavanja administracije?“

Danas, „samo“ petnaest godina kasnije (bez želje da delujem demotivišuće na one koji započinju, naprotiv) mislim da imamo većinu odgovora koje smo dobili, između ostalog implementirajući projekat „Partenrske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu“. Cilj tog projekta je bio da se doprinese zaštiti biodiverziteta u Srbiji i u Crnoj Gori kroz promociju i podršku primeni ključnih politika EU za zaštitu prirode. Tokom projekta organizovane su obuke o umrežavanju, komunikaciji, lobiranju, tehnikama zagovaranja, EU politikama, organizovane su studijske posete Briselu i Hrvatskoj, sprovedene lokalne akcije…

No, „istorija“ dobrih partnerstava ne započinje „Partenrskim akcijama za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu“. Svega ovoga ne bi bilo da WWF 2009. godine nije uverio Ministarstvo inostranih poslova kraljevine Norveške da je „Jačanje kapaciteta javnog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj Gori za primenu EU propisa za zaštitu prirode“ neophodno, što je nama stvorilo bazu koju smo, verujem , dobro nadogradili.

Što se tiče rezultata projekta "Partnerske akcije...", kako je njihovo nabrajanje dosadno čak i onima koji su ih postigli, za ovu priliku smo se odlučili da citiramo izvode iz evaluacionog izveštaja, koji je, između ostalog, baziran na razgovorima sa različitim ljudima koji su bili uključeni u projekat.

Milka Gvozdenović, projektni koordinator Mladih istraživača Srbije:
„Partnerstvo je snažna riječ! Od velikog je značaja za kvalitetu rada i do sada smo već mali praksu raditi u partnerstvu s drugim NVO. No, tijekom provedbe ovog projekta, to smo partnerstvo još više osnažili. Što je partnerstvo donijelo meni i organizaciji u kojoj radim: Pozitivan duh i stres! Dobre ideje i akciju! Nova znanja i praktične savjete! Puno upitnika iznad glave a onda iznenadnu sreću kada shvatim što su moji suradnici htjeli reći! Prilično jasne ideje „što i s kime ne želim raditi u buduće“ i još mnogo, mnogo stvari! Još jedna vrlo snažna riječ i često korištena tijekom ovog projekta je „umrežavanje“. Nakon gotovo četiri godine rada u mreži, usuđujem se reći da sam dobila odgovore na sva pitanja na temu prirode, zaštite prirode, EU propisa, Nature 2000 u Srbiji itd. Ne,ne,ne... Nisam ja baš tako svemoguća: imam odlične kolege u mreži i mnogi od njih imaju različita znanja, iskustva... Upravo zahvaljujući povjerenju i nesebičnom dijeljenju znanja i iskustva, raznim metodama za izmjenu tih znanja, uspjela sam dobiti odgovore na pitanja koja su me zanimala. Da zaključim: ne pitaj što tvoja mreža može učiniti za tebe, već što ti možeš učiniti za tvoju mrežu!“

Nataša Kovačević, koordinator programa za obrazovanje i razvoj kapaciteta u NVO Green Home:
Nakon dvije godine rada na ovom projektu i na temama očuvanja biološke raznolikosti, mogu reći da je najveća promjena što su se NVO udružile u malu, ali učinkovitu mrežu, s dobrim razumijevanjem problematike, sposobnošću vođenja argumentiranih rasprava na temu Natura 2000 i velikom voljom za izmjenjivanjem informacija i znanja kako bi pomogli jedni drugima.“

Dejan Zagorac, predsjednik Eko centra: „Da budem iskren, razlog zbog kojeg sam se priključio mreži nije bio samo kako bi povećao svoje kapacitete i kapacitete moje organizacije te se povezao s ljudima koji u Srbiji rade na istim temama, već kako bi se povezao i s ljudima iz regije te posjetio neka susjedna buduća Natura 2000 područja. Sada, kada je ovaj stadij projekta blizu kraja, mogu reći da sam dobio puno više nego što sam očekivao...“

Petra Boić Petrač, WWF Mediteranski program, komunikacije za regiju Dinarskog luka: „Bilo mi je veliko zadovoljstvo raditi na projektu „Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na Zapadnom Balkanu“. Jako malo ljudi može reći da su, nakon posljednje radionice održane u sklopu projekta, dobili pisma sudionika koji kažu da su se zabavili, uživali, puno naučili, da žele ponoviti to iskustvo.... To je potvrda uspjeha koju nisam očekivala kada smo počeli osmišljavati lokalne akcije. Naime, lokalne akcije djelovale su kao najteži dio projekta, ali na kraju, administracija je bila veoma teška, ali provedba je bila čisti užitak“

Budimir Babić, predsjednik ekološkog društva Avalon: „Ovaj projekt, i sve što je vezano za mrežu organizacija po pitanju okoliša „Natura 2000 resursni centar Srbije“, nosi sa sobom jednu posebnu energiju razumijevanja i pozitivnih odnosa i suradnje“.

Šta reći posle svih ovih impresija? Osim… da nam je potreban novi projekat.


Tanja Petrović, Mladi istraživači Srbije






The basis for partnership actions in the Western Balkans

Tanja Petrović, Young Researchers of Serbia
The outcome from the project “Strengthening the capacity of governments and civil sector in Serbia and in Montenegro to adapt to EU nature protection aquis“ was the networking project. Tanja Petrović, general secretary of Young Researchers of Serbia, writes about her experiences

Fifteen years ago, when Young Researchers from Serbia began their „quest“ for the serious financial resources that could be invested in the protection and conservation of biodiversity, finding that different kinds of Foundations set different kind of terms, we often asked ourselves: ‘Why donors complicate? Why this partnership anyway? Why this networking? What is achieved with this, except co adaptation of administration?’

Today, “only“ 15 years later (without desire to be not motivational enough to those who are just starting), I think that we have most answers that we received, among other things, implementing the project "Partnership Actions for Biodiversity Protection in Western Balkans“.

The objective of that project was to contribute to the protection of biodiversity in Serbia and Montenegro through promotion and support of implementation of key EU nature protection legislation. During the project, networking trainings were organized, study visits to Bruxelles and Croatia, local actions were held...


But the “history" of good partnerships does not start with "Partnership actions to protect biodiversity in the Western Balkans." All this would not have existed in 2009. if WWF didn't convince the Ministry of Foreign Affairs of the Kingdom of Norway, that the project “Strengthening the capacity of governments and civil sector in Serbia and in Montenegro to adapt to EU nature protection aquis“ is necessary. This made basis for us, which I believe, we improved very well.

As for the results of the project "Partnership actions...", since the enumeration of the results was not motivational enough even for those who have achieved them, for this opportunity, we have decided to quote excerpts from an evaluation report, which are, among other things, based on interviews with various people who were involved in the project .

Milka Gvozdenović, coordinator of projects in Young Researchers of Serbia: 

„Partnership is a strong word! It means a lot and we already had it. But during the project implementation we made it stronger. What partnership on the project brought to me and my organization: Positive spirit and stress! Good ideas and actions! A lot of brainstorming and then sudden happiness when we understood what our partners meant! New knowledge tips and tricks! New understanding of partner’s work and plans! Some clear ideas about “what and with whom I wouldn’t like to work with in the future” and many, many other things! Another strong word and more important, frequently pronounced and written during project period, is “networking“. After almost 4 years working within the network I can say that I have answers to all questions regarding nature, nature protection, EU acquis, Natura 2000 in Serbia etc. No, I am not so advanced - I have colleagues in the network, many of them, with different professional background, with different knowledge, experience ... Thanks to the trustful relation and information exchange methods I can get answers. To conclude, don’t ask what your network can do for you—ask what you can do for your network! “

Natasa Kovačević, Program coordinator for education and capacities development in Green Home:
„After two years of working on this project and topics of biodiversity conservation, I can say the most significant change is that NGOs are gathered in small but effective number, with the good understanding of topic, capable to have argument based discussions on Natura 2000, to exchange information and help each other”.

Dejan Zagorac, president of Eko center: „To be honest, my motive to join the Network was not only to raise capacity of me personally and of my organization, and to get connected with the people who work on same field in Serbia, but also to connect with people from the Region and to visit some future Natura 2000 sites in the neighbourhood. Now, when this stage of programme is close to an end I can say that I got even more than I expected...“

Petra Boić Petrač, WWF Mediterranean communications officer: „It was great pleasure working on the project “Partnership Actions for biodiversity Protection in Western Balkans”. There are very few people who can say that, after the last workshop they did within the project, they got letters from participants saying they were: enjoying, having fun, learned a lot, would like to repeat it…This is confirmation of a success which I didn’t expect when we started component of local actions. Namely, local actions seemed to be the most difficult part of the project, but in the end, it was difficult for administration, but pleasure for implementation. “

Budimir Babić, president of Ecological Society Avalon: “This project, and everything connected to the network of environmental organizations 'Natura 2000 Resource centre of Serbia'”, has energy of understanding positive relations and cooperation”.


What to say after all these impressions? Except ... we need a new project.

Tanja Petrović, Young Researchers of Serbia

Minister Predrag Sekulić: Montenegro is preparing the project of establishing Natura 2000 network

Minister Predrag Sekulić
As part of the "Natura 2000 in Montenegro and Serbia" project, a small team has been trained to map the terrain according to the requirements of the EU as a major step forward compared to the previous period. Additionally, formed network of nongovernmental organizations will be a great ally for us in the future in order to establish Natura 2000 network, said minister Sekulić.

How much are you familiar with the Montenegro preparation for the ecological network Natura 2000? What these preparations mean for Montenegro?

Montenegro as a candidate country for EU membership is required to transpose and implement EU legislation in the field of nature protection, especially the Habitats Directive and Birds Directive. As a result of implementing these two directives, there will be established a functional Natura 2000 network of important areas in Montenegro.

Of course, a preparation for the establishment of the Natura 2000 network includes the engagement of all available technical and financial resources and excellent inter-agency coordination on which the Ministry is actively working. I think that Montenegro, having in mind the richness and diversity, but also a degree of conservation of biodiversity, can significantly contribute to European biodiversity, once the European Ecological Network of protected areas is established in our country.

The project “Strengthening the capacity of governments and civil sector in Serbia and in Montenegro to adapt to EU nature protection aquis“, in short - "Natura 2000 in Serbia and in Montenegro ", contributed to the technical preparation of Montenegro for Natura 2000. How will Montenegro use the results of this project?

That project gave significant contribution to the process of establishment of Natura 2000 network in Montenegro. In the past three and a half years, the ministry has implemented the project in collaboration with WWF, the Institute for Nature Protection, NGOs Green Home and Young Researchers of Serbia, with great support from the Ministry of Foreign Affairs of Norway, for which we are very grateful.

The third phase of this project, made significant progress in the preparation of Montenegro for fully membership in the EU. The results are good basis for further work on the implementation of the Habitats Directive. A small team is trained for mapping on the field, according to the requirements of EU, which is major step forward compared to the previous period. In addition, formed network of nongovernmental organizations will be a great ally in the future, in the way of establishment Natura 2000 network. As a reminder, it's important to say that the Ministry singed Memorandum of collaboration with Natura 2000 Info Centre NGO network in order to strengthen cooperation for the establishment of this ecological network.

What are the next steps for Montenegro in preparation for Natura 2000?

Important achievement of Natura 2000 team during this project is the fact that the catalogue of habitat is supplemented with 16 new habitat types, and work on that catalogue will be one of the challenges for us in the future. Catalogue of habitats is the first step that leads us towards full implementation of the Habitats Directive.

Regarding to this, Montenegro has taken actions to prepare project proposals whose objectives will be establishment of Natura 2000 network of important areas. Results of WWF's project are good foundation that we must continue to upgrade in order to achieve our obligations on the EU path.

Where do you see possible cooperation of Montenegro with the WWF?


As a part of the Ninth Conference of the Parties of Convention on Biological Diversity in the ministerial segment , WWF has organized an event called “Big Win'' initiative in which the Dinaric Arc countries have presented their priorities and have signed the initiative.

Therefore, I see further cooperation through support of: establishing a management structure and developing management plans for the National Park Prokletije, implementation of transboundary protected area which will link the National Park Durmitor and National Park Sutjeska, developing of sustainable indicators for the National Parks and foremost complementing the existing databases in a GIS system for Natura 2000.

Petra Boić Petrač, WWF Mediterranean Programme
 Director of WWF Norway Nina Jensen with minister Predrag Sekulić

Ministar Predrag Sekulić: Crna Gora priprema projekat uspostavljanja mreže Natura 2000

Predrag Sekulić
U sklopu projekta „Natura 2000 u Crnoj Gori i u Srbiji“ mali je tim obučen za mapiranje na terenu shodno zahtjevima EU što je veliki korak naprijed u odnosu na dotadašnji period. Takođe, formirana mreža nevladinih organizacija će nam ubuduće biti veliki saveznik na putu uspostavljanja Natura 2000 mreže, ističe ministar Sekulić

Ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore mr. Predrag Sekulić krajem maja, kada je održana zadnja radionica projekta „Natura 2000 u Srbiji i u Crnoj Gori“, susreo se s direktorkom WWF Norveške Ninom Jensen, koja je uvelike zaslužna što se taj projekat sprovodio poslednje tri godine. To nam je bio povod za razgovor s ministrom, od kojega smo saznali koji su budući koraci Crne Gore za pripremu za Natura 2000.

Koliko ste upućeni u pripreme Crne Gore za ekološku mrežu Natura 2000? Što te pripreme znače za Crnu Goru?

Crna Gora kao država kandidat za ulazak u EU je u obavezi da transponuje i implementira EU propise u oblasti zaštite prirode, prije svega Direktivu o staništima i Direktivu o pticama. Kao rezultat implementacije ovih dviju direktiva uspostaviće se funkcionalna Natura 2000 mreža značajnih područja u Crnoj Gori. Naravno, pripreme na uspostavljanju Natura 2000 mreže podrazumijevaju angažovanje svih raspoloživih stručnih i finansijskih resursa i odličnu međusektorsku koordinaciju na čemu Ministarstvo aktivno radi. Cijenim da Crna Gora, imajući u vidu bogatstvo i raznolikost, ali i stepen očuvanosti svog biodiverziteta značajno može da doprinese evropskoj biološkoj raznolikosti, jednom kada evropska ekološka mreža zaštićenh područja bude uspostavljena u našoj državi.

Projekat „Jačanje kapaciteta vladinog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj Gori za primjenu propisa za zaštitu prirode“, skraćeno „Natura 2000 u Crnoj Gori i u Srbiji“, pridonio je tehničkoj pripremi Crne Gore za Natura 2000. Kako će Crna Gora iskoristiti rezultate tog projekta?

Taj je projekat dao značajan doprinos u procesu uspostavljanja Natura 2000 mreže u Crnoj Gori. Ministarstvo ga je implementiralo posljednje tri godine u saradnji sa WWF-om, Zavodom za zaštitu prirode, NVO-ima Green Home i Mladi istraživači Srbije, uz veliku pomoć Ministarstva spoljnih poslova Norveške, na čemu smo im veoma zahvalni.

Treća faza realizacije ovog projekta donijela je poseban napredak u pripremi Crne Gore za punopravno članstvo u EU. Rezultati su dobra osnova za dalji rad na implementaciji Direktive o staništima. Jedan mali tim obučen je za mapiranje na terenu shodno zahtjevima EU što je veliki korak naprijed u odnosu na dotadašnji period. Takođe, formirana mreža nevladinih organizacija će nam ubuduće biti veliki saveznik na putu uspostavljanja NATURA 2000 mreže. Podsjećanja radi, Ministarstvo je u oktobru 2011. godine potpisalo Memorandum o saradnji sa NVO mrežom „Natura 2000 Info centar“ u cilju jačanja saradnje na uspostavljanju ove ekološke mreže.

Koji su sljedeći koraci Crne Gore u pripremi za Natura 2000?

Važno dostignuće Natura 2000 tima tokom ovog projekta jeste činjenica da je katalog staništa dopunjen sa 16 novih stanišnih tipova, tako da će rad na samom katalogu biti jedan od izazova koji nas očekuje ubuduće. Katalog staništa je prvi korak koji nas vodi ka potpunoj implementaciji Direktive o staništima. S tim u vezi, Crna Gora je preduzela aktivnosti na pripremi predloga projekta koji će za cilj imati uspostavljanje Natura 2000 mreže značajnih područja. Rezultati WWF-ovog projekta su dobra osnova koju je potrebno dalje nadograditi da bi postigli sve ono što nam je obaveza na EU putu.

Gdje vidite suradnju Crne Gore s WWF-om?


U okviru Devete konferencije strana ugovornica Konvencije o biodiverzitetu u okviru ministarskog segmenta WWF je organizovao događaj pod nazivom ''Big win'' inicijativa na kojoj su zemlje Dinarskog luka izložile svoje prioritete i potpisale inicijativu. Shodno tome, dalju saradnju vidim kroz podršku: uspostavljanja menadžment strukture i izradi Menadžment plana za Nacionalni park „Prokletije“, implementacije prekograničnog zaštićenog prirodnog dobra koje će povezati Nacionalni park Durmitor i Nacionalni park Sutjeska; razvoju održivih indikatora za Nacionalne parkove i kao najvažnije dopunjavanju postojeće baze podataka u GIS sistemu za Natura 2000.

Jeste li zadovoljni suradnjom s drugim sektorima (šumarstvo, vodno gospodarstvo…) sa zaštitom prirode? Jeste li zadovoljni s pripremama Crne Gore za EU integracije?

Podjela nadležnosti po pitanjima životne sredine u okviru Vlade postoji, ali ne predstavlja problem u implementaciji politika. Moram istaći da Ministarstvo održivog razvoja i turizma ima izuzetnu saradnju sa svim sektorima u Vladi. Politika životne sredine povezuje aktivnosti gotovo svih Vladinih resora i integrisana je u gotovo sve sektorske politike. Iz tog razloga, saradnja i dobra komunikacija je od imperativnog značaja za realizaciju važnih strateških aktivnosti koje nas čekaju u predstojećem periodu. Podjela nadležnosti nije problem sve dok su nadležnosti i odgovornosti jasno definisane i precizno podijeljene između ministarstva, agencija i ostalih organa uprave.

Kada su pripreme Crne Gore za EU integracije u pitanju, ukazao bih na činjenicu da je Vlada Crne Gore formirala Grupe za evropske integracije po poglavljima EU acquisa kao i Komisiju za evropske integracije. Značajno pitanje, posebno u trenucima ekonomske krize, su troškovi usklađivanja sa EU propisima u oblasti životne sredine koji su relativno veliki za zemlje koje imaju manji broj stanovnika, što se odnosi i na Crnu Goru. Iz tog razloga neophodno je pripremiti Nacionalnu strategiju investiranja u životnu sredinu i Nacionalnu strategiju aproksimacije propisa u ovoj oblasti, kojima bi se mogli procijeniti stvarni troškovi usklađivanja. Te strategije će biti u skladu s nacionalnom strategijom usklađivanja zakonodavstva (aproksimacije) i imaće jasan raspored konkretnih ulaganja, posebno za najvažnija područja – za kvalitet voda i vazduha i upravljanje otpadom. Sve navedeno nosi dugoročnu korist koja će se, prije svega, odnositi na poboljšanje kvaliteta života gradjana, smanjenje troškova koji se izdvajaju za zaštitu zdravlja, troškove uništavanja šuma, poljoprivrednog zemljišta i ribljeg fonda.

Prenošenje pravne tekovine u nacionalno zakonodavstvo je prvi korak u pretpristupnom procesu, u čemu je Crna Gora prilično poodmakla, dok je implementacija zakonskih odredbi ključno pitanje koje zahtijeva pažljivo finansijsko planiranje.

U Crnoj Gori u toku je realizacija Twinning projekta “Podrška upravljanju u životnoj sredini” čiji rezultat će biti implementacioni planovi za prioritetne direktive što će biti dobra osnova za izradu strategije finansiranja.

Petra Boić Petrač, WWF Mediteranski program

Direktorica WWF Norveška Nina Jensen s ministrom Predragom Sekulićem

Natura 2000 u Srbiji i u Crnoj Gori

Skadarsko jezero (c) Nataša Kovačević
Nakon tri i pol godine provedbe projekta „Jačanje kapaciteta javnog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj Gori za primjenu EU propisa za zaštitu prirode“, WWF je s partnerskim organizacijama postavio temelje za ekološku mrežu Natura 2000 u Srbiji i u Crnoj Gori

Uvažavajući činjenicu da se velik dio europske biološke raznolikosti nalazi u regiji Dinarskog luka, proširenje Natura 2000 na središnju i istočnu Europu pokazalo se iznimno važno za ostvarivanje političkih ciljeva EU vezanih uz bioraznolikost. Kako bi se Srbija i Crna Gora bolje pripremile za ulazak u Europsku uniju te u tom pravcu prilagodile i pri tom očuvale svoja prirodna bogatstva, WWF, svjetska nevladina organizacija za prirodu, u partnerstvu s nevladinom organizacijom Green Home iz Crne Gore, Mladim istraživačima Srbije i Institutom za primijenjenu ekologiju iz Slovačke Daphne, proveo je projekt „Jačanje kapaciteta javnog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj Gori za primjenu EU propisa za zaštitu prirode“.

Cilj projekta bio je pomoći tim zemljama u prilagodbi EU propisa vezanih uz zaštitu prirode. Nakon tri i pol godine trajanja projekta, kroz niz provedenih aktivnosti ostvarili su se mnogobrojni rezultati: 

- osnovane su dvije mreže nevladinih organizacija (Natura 2000 Resursni centar Srbije i Natura 2000 Info centar Crne Gore) koje se sastoje od čak 92 NVO-a, 

- više od 200 ljudi sudjelovalo je u stručnim razmjenama, održano je 7 treninga s temama vezanim uz osnove EU legislative i ekološke mreže Natura 2000, unutar kojih su sudionici treninga naučili mnogo o područjima buduće mreže Natura 2000, o upravljanju vodama u skladu s Okvirnom direktivom o vodama te o integriranju zahtjeva mreže Natura 2000 u druge sektore.

Ključni sektori vlade u Crnoj Gori i Srbiji bolje razumiju važnost i nužnost međusobne suradnje na temama Natura 2000.Nevladin sektor aktivno je uključen u izradu zakonodavstva koje integrira propise Europske unije u nacionalno zakonodavstvo, također u radne grupe za pripremu pregovora s Europskom komisijom uključeni su i predstavnici Natura 2000 mreže u Crnoj Gori. Ukratko, nevladin sektor mobiliziran je naočuvanju prirodnog kapitala koji je ugrožen neadekvatnim investicijama i loše planiranim razvojem infrastrukture..

Važno je također naglasiti kako je u Crnoj Gori uspostavljena funkcionalna Natura 2000 baza podataka o vrstama i staništima s kartografski ucrtanim i terenski verificiranim podacima. Pripremljen je i katalog europski značajnih staništa prisutnih u Crnoj Gori.

Srbija i Crna Gora uvećale su svoje napore da postanu dio europske ekološke mreže, a pokazalo se i da je dugoročna i efikasna suradnja u regiji zapadnog Balkana zaista moguća i da polučuje odlične rezultate. Projekt je financiralo Ministarstvo vanjskih poslova kraljevine Norveške, vjerujući kako zapadni Balkan obiluje čudesnim biodiverzitetom koji treba sačuvati za buduće generacije. Završetkom ovog projekta ne prestaje ulaganje Norveške Vlade u ovu regiju. Više o projektu i rezultatima projekta „Jačanje kapaciteta javnog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj Gori za primjenu EU propisa za zaštitu prirode“ pročitajte na stranicama croatia.panda.org

Martina Šubašić, WWF Mediteranski program
NP Đerdap (c) Boris Erg


Natura 2000 in Serbia and in Montenegro

NP Djerdap (c) Boris Erg
After three and a half years of the project “Strengthening the capacity of governments and civil sector in Serbia and in Montenegro to adapt to EU nature protection aquis“, WWF, together with partner organizations, laid the foundation for the establishment of ecological network Natura 2000 in Serbia and Montenegro.

Considering the fact that an important part of European biodiversity is located in the Dinaric Arc region, expansion of Natura 2000 in Central and Eastern Europe is extremely important for achieving EU objectives on biodiversity.

WWF, the global non-governmental organization for nature protection, in partnership with the NGO Green Home from Montenegro, Young Researchers of Serbia and the Institute for Applied ecology in Slovakia-Daphne, carried out the project “Strengthening the capacity of governments and civil sector in Serbia and in Montenegro to adapt to EU nature protection aquis“.The objective was to prepare Serbia and Montenegro for entering into the European Union and in that direction help them to adapt and improve their management of current and future protected areas and preserve their natural resources.

The project goal was to assist these countries in adapting the application of EU regulations concerning the nature protection. Following results were achieved:

- two NGO networks are established (Natura 2000 Resource Center Serbia and Natura 2000 Information Centre of Montenegro) consisting of 92 NGOs;

- more than 200 people participated in professional exchanges; 7 training sessions were held on topics related to the fundamentals of EU legislation and the Natura 2000 network, in which participants learned about future Natura 2000 network areas, how to improve water management according to the Water Framework Directive, and about integration requirements of Natura 2000 in other sectors

Key governmental sectors in Montenegro and Serbia now understand the importance and necessity of mutual cooperation on issues of Natura 2000 much better.

The NGO sector has been actively involved in drafting legislation which are integrating EU regulations into national legislation. Representatives of the Natura 2000 network in Montenegro are included in working group for preparation of negotiations with the European Commission. In short, the NGO sector is mobilized to preserve the natural capital that is threatened by inadequate investment and poorly planned development of infrastructure.

It is also important to emphasize that the institutions in Montenegro established a functional Natura 2000 database about species and habitats with mapped, updated and field-verified data. Catalog of important European habitats present in Montenegro has been prepared.

Serbia and Montenegro are maximizing their efforts to become a part of the European ecological network. Long-term and effective cooperation in the Western Balkans proved to be possible with excellent results.

The project was financed by the Ministry of Foreign Affairs of Norway in order to protect the amazing biodiversity of the Western Balkans, which wants to preserve for future generations. The investments of the Norwegian Government in protecting the biodiversity of this region will continue also after the completion of this project.

More about the project “Strengthening the capacity of governments and civil sector in Serbia and in Montenegro to adapt to EU nature protection aquis“ read on the pages croatia.panda.org where a report with all results can be downloaded.

Martina Šubašić, WWF Mediterranean Programme

Skadar lake (c) Nataša Kovačević

30. 05. 2012.

Okruglim stolom Natura 2000 i šumarstvo završava projekt jačanja kapaciteta za Natura 2000 u Srbiji i u Crnoj Gori



Okruglim stolom „Natura 2000 i šumarstvo“ završile su aktivnosti prvog projekta o važnosti ekološke mreže Natura 2000 u Crnoj Gori i u Srbiji. Prvi Okrugli stol održan je prošloga tjedna, 21.5., u Beogradu, a drugi jučer, 29.5. u Podgorici. WWF, svjetski fond za prirodu, projekat „Jačanje kapaciteta javnog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj Gori za primjenu EU propisa za zaštitu prirode“ sprovodio je u partnerstvu s nevladinom organizacijom Green Home iz Crne Gore, Mladim istraživačima Srbije i Daphne – institutom za primijenjenu ekologiju iz Slovačke.
„Crna Gora na putu prema EU integracijama ima zadatak da očuva bogatstvo svoje prirode i prepozna šta je od te prirode važno Evropskoj uniji, ukratko - prepoznati ekološku mrežu Natura 2000. Glavni ciljevi ovog projekta pomogli su ostvarenju tog cilja. Institucije u Crnoj Gori ustanovile su Natura 2000 bazu podataka, civilni sektor je obučen i organizovan u NVO mrežu od 37 članica koje mogu uspješno sprovesti svoju ulogu u procesima pridruživanja EU koji se odnose na zaštitu prirode. Ključni sektori bolje razumiju EU politiku zaštite prirode. Sada je red na Crnoj Gori da nastavi taj pozitivan proces“, poručila je voditelj projekta Andrea Štefan iz WWF-ovog Mediteranskog programa na konferenciji za novinare održanoj u utorak u Podgorici.
Nakon tri i po godine trajanja projekta, rezultati su vidljivi: više od 200 ljudi učestvovalo je u šest stručnih razmjena, osnovane su dvije mreže nevladinih organizacija koje se sastoje od čak 92 NVO, a održano je i 7 treninga s temama vezanim za osnove EU legislative i ekološke mreže Natura 2000, upravljanje zaštićenim područjima i područjima buduće mreže Natura 2000; upravljanje vodama u skladu s Okvirnom direktivom o vodama; integrisanje zahtjeva mreže Natura 2000 na primjeru šumarstva.
 „Crna Gora se mora ozbiljnije posvetiti postavljanju sistemskih i operativnih osnova za pripremu nacionalnog popisa potencijalnih kandidovanih područja za ekološku mrežu Natura 2000.“, istaknula je Nataša Kovačević iz Green Home-a. „U tom smislu je neophodna izrada akcionog plana i uspostavljanje radnih grupa koje će iznijeti ovaj izuzetno zahtjevan i dugotrajan proces. Neophodan preduslov za ovo je izdvajanje finansijskih sredstava iz državnog budžeta za podršku procesu ali i iznalaženje finansijskih sredstava iz međunarodnih fondova. Kroz odvajanje finansija za uspostavljanje Natura 2000 će se u budućem periodu najbolje ogledati ozbiljnost namjere Crne Gore da kvalitetno nastavi proces ustanovljavanja buduće mreže Natura 2000. Rezultati koje smo ostvarili već sada u naučnim krugovima i konsultacijama ostvaruju svoju korisnost dok će njihov značaj biti još veći u predstojećem procesu pregovora za članstvo Crne Gore u EU i posebno kada je riječ o otvaranju poglavlja 27-životna sredina, koje se prognozira krajem godine“.
 Mladi istraživači Srbije motom “Misli veliko-učini bar malo! pokreni lavinu” poručuju kako su zajedno s više od 90 organizacija civilnog društva iz Srbije i iz Crne Gore uvećali napore da Crna Gora i Srbija postanu dio europske ekološke mreže. „Efikasna i dugoročna saradnja u regionu zapadnog Balkana zaista moguća“, zaključila je generalna sekretarka MIS-a Tanja Petrović.
Ovaj je projekat finansiran od strane norveškog Ministarstva spoljnih poslova. „Crna Gora i zapadni Balkan imaju čudesan biodiverzitet koji WWF želi sačuvati za buduće generacije. Ljudi trebaju i mogu živjeti u harmoniji s prirodom, a zapadni Balkan bi trebao služiti kao primjer drugima. Sretni smo što smo uključeni u očuvanje biodiverziteta te što smo pomogli u prikupljanju sredstva za ovaj projekat“, itaknula je na konferenciji generalna sekretarka WWF Norveška Nina Jensen.
Završetkom ovog projekta ne prestaje ulaganje Norvežana u naš region. Naime, WWF je početkom ove godine započeo novi projekat, Parkovi Dinarskog luka, a u mrežu više od 80 parkova uključeni su svi srpski i crnogorski parkovi. Više o tom projektu možete čitati na blog stranici http://dinaricarcparks.blogspot.com/.

19. 04. 2012.

Još jedan biser Srbije na meti investitora

Već je bilo reči o potrebi suprotstavljanja ćerdanju (jedina reč koja mi momentalno pada na um) prirodne baštine. Očigledno je da su neki – po svežoj reakciji kolega – zbog kratkoročnih dobiti spremni trajno žrtvovati budućnost celih područja.

Teško je shvatiti da je već pala odluka o uništenju doline Ibra, da se već grade akumulacije na Limu i da se sada prelazi na još jedan dragulj prirode, a da nevladin sektor u Srbiji ćuti, nije u stanju da se organizuje. Nedostaje i kompletan apel prema javnošću, očigledno je da nekome odgovara da sve prođe nezapaženo i u što bržem roku.

Kanjon Trešnjice
Ako u internet-pretraživaču ukucate "Trešnjica" dobićete podatke o netaknutoj divljini. Nema šta drugo da se kaže.

Priča je veoma klasična, nepotrebno ju je dužiti. Pre izvesnog vremena čulo se o nameri gradnje hidro elektrane u tom kanjonu, koje je zaštićeno stanište beloglavog supa i da je Zavod za zaštitu prirode kategorično bio protiv. Međutim nedavno su ekolozi iz tog kraja obavešteni da je Zavod bio prinuđen da da saglasnost jer "nije bilo zakonske osnove za zabranu".

Supovi Trešnjice
Očigledno je, da ni u ovom slučaju nisu sve zakonske procedure krajnje ispoštovane i da najlepše rečeno nije baš sve proteklo na kristalno čist i valjan način.

Nevladin sektor bi pod hitno trebao da pokrene svoju nezavisnu istragu, da pokrene ljude koji bi istraživali teren po pitanju ugroženosti vrsta i staništa sa Aneksa Bernske Konvencije. Podsećamo da ovo nije samo regulativa kojoj je Srbija potpisnik, nego se naša država i obavezovala za sprovođenje iste (u okviru predlaganja područja za Natura 2000 mrežu) i to kao preduslov za Evropske integracije. Ekonomski interesi i otplata dugova ostvarenih lošom politikom i malverzacijama (što je očigledna svrha ovih intervencija u kojima se prodaje prirodna baština) nisu najprioritetniji, barem po pitanju politike približavanja Evropskoj Uniji.

"Ovo što [se] sada čini sa prirodom Srbije zove se izdaja nacionalnih interesa. Ali nisu izdajnici samo oni već i mi koji to posmatramo i u najboljem slučaju kritikujemo na raznim forumima ... plan je monstruozan, sve što nam je Bog stvorio (za ateiste, Majka priroda) treba uništiti pod izgovorom brige za čoveka i kvalitet njegovog života, takozvani standard. Trenutno je atak na najlepše kanjone Srbije koji su i jedini pravi aduti Srbije za razvoj eko-turizma (da i ne govorimo o nenadoknadivoj šteti za ekosistem)...
- ekološki aktivista iz Srbije
Konsekvence ovakvih odluka, ponovo ćerdanja netaknute prirode su dalekosežne. Pre svega, uskraćujemo lokalno stanovništvo od jedinog resursa koji imaju, a to je potencijal eko-turizma. Po učlanjenju u Uniju naglasak na ruralnom turizmu će doći u prednji plan zbog zdravstveno-ekološkog pritiska na prenaseljene urbane sredine. Zbog rastućeg stresa u velikim metropolama pada radna snaga ljudi pa im je odmor u ruralnoj sredini neophodan. Čak i Rusija je zainteresovana za zdravstveni turizam kod nas. Srbija – još za sada – ima mnoštvo tog potencijala: predivne pejzaže, doline i kanjone, čiste reke i vodopade...

Međutim, i bez posebne argumentaicije je jasno da nekome odgovara da se što više od toga uništi pre priključenja Uniji i stvarnog otvaranja ne samo kratkoročnim investicijama koja donose korist interesnim grupama, već i održivim sistemima koji omogućuju stvaran bolji život građana.

Alarmantna pitanja koja se podižu su brojna. Navešćemo samo nekoliko: hoće li Srbija ostati bez ijednog rečnog toka koji od izvorišta do ušća neće biti obranjen, akumuliran ili na bilo koji način uznemiren? Ostaju li šanse za konzervaciju i spasavanje stepskih mikrofragmenata Vojvodine ili manjih ostataka prirode u blizini urbanih centara ako "zaštita prirode" u Srbiji nije u stanju da sačuva ni najlepše kanjone?

Šta civilni sektor u konkretnom slučaju može da učini? Kome građani da podnesu žalbu? Prema prvim reakcijama – pored izražavanja osećanja solidarnosti sa onima kojima je ovaj predeo deo srca – pokrenuta je ideja da se piše izveštaj Evropskoj Komisiji. Možda putem kišobran-oranizacija u Uniji, ali to su već tehnička pitanja. Ali šta će u tom izveštaju da stoji? Da je država nešto zaštitila pa poništila zaštitu i da smo mi "nevladin sektor" samo bili neodgovorni posmatrači?

Trešnjica
Realno, situacija je dramatična iz jednostavnog razloga da niko u nevladinom sektoru nema kapaciteta da iz rukava izvuče nešto relevantno i egzaktno – Trešnjica je biogeografski slabo proučavano područje. I sve to se dešava u vremenu kada sarkastično isti taj civilni sektor očekuje pomoć vlade nebi li uopšte krenuo sa radom. Već i dobijanje dozvole za rad i evidentiranje organizacija je sam po sebi postao bol i užasna prepreka, prema nekima pokušaj daljeg kočenja a ne jačanja civilnog sektora, što je opet još jedna obaveza prema Uniji.

Očigledno je da u Srbiji osim socijalne i ekonomske krize imamo i političku – već deset godina glasamo za "bolju i sigurniju budućnost". Ali kad će već stići taj dugo obećavani preokret? A što se ekološke krize tiče, ništa od lepog ne dolazi samo od sebe. U zemljama u okruženju gde je zaštita prirode na zavidnom nivou vodila se bespoštedna borba, gotovo rat za očuvanje prirodnog blaga, putem podizanja javne svesti pa do direktnog učešća u odlučivanju. Mi u Srbiji izgubili smo nekoliko bitaka (t.j. reka), na nama je da li ćemo da izgubimo i rat.