Andrea Štefan: Međudržavna suradnja bila je fenomenalna

Andrea Štefan

Krajem lipnja završio je projekt kojim je WWF sa svojim partnerima, nevladinim organizacijama Green Home i Mladi istraživačima Srbije te Institutom za primjenjenu biologiju Daphne, postavio temelje za implementaciju Natura 2000 u Crnoj Gori i u Srbiji. O rezultatima popričali smo s projektnom voditeljicom Andreom Štefan, savjetnicom za regionalnu suradnju i europske integracije Mediteranskog programa WWF-a.

Jesu li i Srbija i Crna Gora osigurale temelje za implementaciju Natura 2000?

- Obje zemlje su počele raditi na usklađivanju legislative i na tehničkim aspektima potrebnim za uspostavu ekološke mreže Natura 2000 u okviru projekta „Jačanje kapaciteta javnog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj Gori za primjenu EU propisa za zaštitu prirode“.

Glavna zamisao projekta bila je izgraditi kapacitete u vladinim institucijama te istovremeno ojačati angažman civilnog sektora u zaštiti prirode u Srbiji i Crnoj Gori. Po vašoj procjeni, na koga ste „bolje“, odnosno više utjecali po tom pitanju? Tko je pokazao više interesa i djelovanja, vladine institucije ili civilni sektor?

- Kapaciteti državnih institucija i civilnog sektora za usklađivanje sa zahtjevima Europske unije su relativno niski, stoga smo se odlučili za istovremeno jačanje obje ciljne skupine koje ustvari imaju različitu ulogu u predpristupnom procesu. Fleksibilnost i prijemljivost je tradicionalno bolja kod civilnog sektora no kad se jednom pokrenu tijela državnih institucija taj proces može donijeti i veće promjene odnosno može imati veći utjecaj. Na početku projekta pokazan je podjednak interes, no NVO scena se brže organizirala i formirala u svakoj zemlji platformu NVO-a koja podržava Natura 2000 proces – u Crnoj Gori 37 i u Srbiji 55 NVO-a.

Ideja je bila da iniciramo dijalog i suradnju civilnog i vladinog sektora i smatram da je tu napravljen pravi pomak.

Koje od primijenjenih metoda tijekom projekta su pokazale najbolje rezultate u svrsi provođenja vaših ciljeva; nekoliko metoda koje bi svakako ponovili u provođenju sljedećeg sličnog projekta?

- Teško je izdvojiti samo jednu metodu jer uvijek treba početi od nečega – mi smo počeli s modulima koje smo prilagodili potrebama, interesima i prethodnom znanju sudionika i to je dalo dobru podlogu za buduće aktivnosti. Osobno, meni je najdraže kad se stečeno iskustvo prenosi kolegama – bez obzira radi li se o stručnjacima iz državnih institucija, ili nevladinih organizacija i naravno konkretne akcije u kojima do izražaja dolazi osobni angažman svakog od nas.

Kako biste ocijenili suradnju različitih država na jednom projektu?

- Jednom riječju – fenomenalno! Unatoč činjenici da suradnje nije bilo zadnjih 20 godina, suradnja između država bila je iznad svakog očekivanja, traje i dalje i nosi nove rezultate, nove projekte. Eto, s „prirodnjacima“ je to lako.

Jeste li tijekom projekta naišli na neke značajnije probleme u njegovoj provedbi? Ako da, koji su to i što bi sljedeći put učinili da ih izbjegnete?

- Problema je bilo, ali je bilo i volje da se poteškoće riješe u hodu, svi su se brzo prilagođavali novim situacijama. U tri godine projekta mijenjala su se ministarstva (tri u Crnoj Gori i dva u Srbiji), mijenjali su se ljudi, zakoni…a mi smo radili i na kraju imamo rezultate.

Mogli smo izabrati put u kojem bi primjerice mi odradili posao, imali sjajne rezultate koje smo zacrtali na samom početku ili put u kojem znanje ostaje u zemljama u kojima se projekt provodio uz promjene i prilagođavanje krajnjih rezultata projekta – izabrali smo drugu opciju, i ponovili bi to.


Dvije najvažnije lekcije koje ste naučili nakon ovog projekta? 

- Naučili smo da je lako raditi treninge i edukaciju, ali ako želimo raditi na održivosti u Institucijama, za to je potreban dugotrajan napor i velik angažman.

Martina Šubašić, WWF Mediteranski program