U mnogim su zemljama nevladine organizacije konkurentne. Ne mogu reći da nevladine organizacije u Srbiji i Crnoj Gori nisu konkurentne, ali vidim da mnoge od njih brinu jedne o drugima zbog čega sam naročito ponosan na naša dva partnera, Mlade istraživače Srbije i Green Home
Iako živi u Barceloni, kao WWF-ov stručnjak za izgradnju kapaciteta, Christoph Stein osim u Španjolskoj radi i u zemljama sjeverne Afrike, Srednjeg Istoka te zapadnog Balkana. Kroz IPA projekt “Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu”, Stein je bio trener mnogim predstavnicima nevladinih organizacija koje se bave okolišem iz Srbije I iz Crne Gore učeći ih metode lobiranja i zagovaranja.
Projekt “Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu” je u završnoj fazi. Kao stručnjak za izgradnju kapaciteta, što mislite o tom projektu?
Izgradnja kapaciteta je jedan od glavnih područja tog projekta. Ako uvodite novu legislativu, kao što je Natura 2000, morate pronaći način da je približite civilnom društvu i to iz više razloga. Civilno društvo treba poticati vladu da bude aktivnija oko Natura 2000 a kasnije trebaju nadgledati cijeli proces. To je nešto što se mora izgraditi i ne može se napraviti u samo nekoliko tjedana. Stoga smo jako sretni što imamo taj projekt koji traje već drugu godinu. U okviru projekta jača grupa nevladinih organizacija koja gradi svoje kapacitete za Natura 2000.
Radili ste u ovoj regiji i prije spominjanog projekta, također s Mladim istraživačima Srbije i Green Homeom. Kako ste zadovoljni tim suradnjama?
Imali smo mali projekt o izgradnji kapaciteta. Jako je lijepo vidjeti kako se te dvije udruge, obje prvaci u svojim zemljama, zanimaju i za druge udruge s kojima, primjerice, trenutačno rade na malim aktivnostima kroz male projekte u sklopu IPA projekta. U mnogim su zemljama nevladine organizacije konkurentne. Ne mogu reći da nevladine organizacije u Srbiji i Crnoj Gori nisu konkurentne, ali vidim da mnoge od njih brinu jedne o drugima zbog čega sam naročito ponosan na naša dva partnera, Mlade istraživače Srbije i Green Home.
Koliko se dugo bavite izgradnjom kapaciteta?
Izgradnja kapaciteta nam kazuje kako koristiti obrazovne procese na najbolji način za postizanje ranije utvrđenih ciljeve učenja. S time sam započeo u ranim 1990-ima, najprije kao nastavnik u raznim školama, a zatim sam radio za druge udruge na obrazovnim projektima. Godine 2000. sam došao u WWF i tada smo počeli govoriti o izgradnji kapaciteta i obrazovanja. Već deset godina radim u regiji gradeći kapacitete nevladinih organizacija. Zapravo, ne samo u regiji – moj je posao podijeljen, radim na zapadnom Balkanu, ali i u sjevernoj Africi i Bliskom istoku.
Postoji li neko osnovno pravilo kod izgradnje kapaciteta?
Nema osnovnih pravila. Izgradnja kapaciteta je inzistiranje na sustavnim promjenama. Svi mi želimo nešto promijeniti na pozitivan način. Prvo želite promijeniti sebe. Morate naučiti kako to učiniti i kako to primijeniti na druge ljude. Izgradnjom kapaciteta mijenjaš sebe, svoju organizaciju i cijelo društvo. To je o slušanju i postavljanju pravih pitanja. Osoba čiji se kapaciteti grade mora biti otvorena za učenje i mijenjanje pa je i izgradnja kapaciteta stalan proces.
Lobiranje je dio vašeg treninga. Imate li dobra iskustva s organizacijama koje uče o lobiranju?
Lobiranje je dio rada većine nevladinih organizacija. Zapravo, vrlo je malo udruga koje se ne bave zagovaranjem ili lobiranjem u različitim kontekstima. Radite li za ekološke ili društvene udruge, morate znati kako lobirati. Lobirate s ljudima, a zagovarate kod organizacija. Kada počnete planirati taj proces, tek tada uvidite koliko to teško može biti. Mnoge nevladine organizacije kažu: „Mi nemamo moć, mi smo premali…“. To nije istina! NVO trebaju shvatiti da njihova moć počinje na razini lokalnih zajednica u kojima rade. Od tamo ide gore... Ali, da, oni imaju moć - ne da mijenjaju samo sebe, nego da nastoje promijeniti i svoje partnere.
Što je s lobiranjem i zagovaranjem, postoji li tamo zlatno pravilo?
Morate znati vrlo jasno što točno osoba ili institucija želi napraviti. Trebate si postaviti pitanje: što točno ja želim i što ta osoba ili organizacija zaista može kako bi mi pomogla ostvariti moje ciljeve. Zlatno pravilo u većini procesa zagovaranja jest da trebate procijeniti svoj napredak te da budete dovoljno fleksibilni da se prilagodite promjenama na razini zakonodavstva.
Dobivate li povratne informacije od ljudi koje ste trenirali?
Imamo različite povratne informacije, od procjena koje dionici ispunjavaju nakon treninga do osobnog kontakta. Kako se meni čini, ljudi si pozitivni. Organizacije su vraćaju na naše treninge što potvrđuje da su bili zadovoljni prethodnim treningom. Imamo odnos povjerenja i na dobrom smo putu. To vidimo i iz malih projekata koje smo dali 17 NVO-a unutar projekta „Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu“. Šteta je što se ovaj projekt završava ove godine, toliko bismo toga još mogli napraviti. Nadam se da će se pronaći sredstava za nastavak projekta…
Što bi bili sljedeći koraci?
Mogli bismo zadržati tu grupu organizacija i zajedno raditi na implementaciji Natura 20000. To nije proces od jedne ili dvije godine, već od deset! Trebali bismo motivirati tu grupu da ostane u tom procesu, da rade s javnim institucijama za što im je potrebno puno energije. Taj bi nastavak projekta mogao biti o društveno-ekonomskim procjenama, o komunikaciji… Mnogo je mogućnosti i kad bismo željeli na tome raditi daljnjih deset godina, mogli bismo. Ta je grupa nevladinih organizacija vrlo motivirana i sve što trebamo jest pronaći sredstva da nastavimo proces…
Petra Boić Petrač, WWF
Nema komentara:
Objavi komentar