Istraživanje bioraznolikosti mora Splitsko-dalmatinske županije
„Pretpostavka uspješnog planiranja zaštite prirode, koje će potom u najvećoj mjeri voditi računa o obje komponente – razvoju i očuvanju prirodnih vrednota – temelji se na valjanim podacima o prostoru. Bez znanja o biološkoj raznolikosti i njezinoj prostornoj razdiobi ne mogu se donositi mudre odluke, ne mogu se spriječiti pogreške, čak i nehotične, često s teškim i dugoročnim posljedicama.“ – Tatjana Bakran Petricioli, Morska staništa
Rakovica na crvenoj gorgoniji (FOTO: Antonio Rossetti)
Učinkovito planiranje zaštite bilo kojeg područja nemoguće je bez postojanja podataka o tom prostoru. Kada govorimo o zaštiti prirode pod podacima se prvenstveno misli na staništa i vrste koje se na određenom mjestu nalaze. Za usporedbu, upravljanje prirodnim reusursima bez poznavanja osnovnih podataka kao što je karta staništa te popis i rasprostranjenost vrsta isto je što i navigacija zatvorenih očiju. Nasukavanje je u takvim okolnostima samo pitanje vremena, a postoji i vjerojatnost uzrokovanja nepovratne štete. Nažalost znanja o geografskoj razdiobi bioraznolikosti u Hrvatskoj su ograničena, posebice kada je pitanju Jadransko more. Razlozi tome su razni, od nepostojanja sredstava i kvalificiranih stručnjaka do fizioloških ograničenja čovjeka koji sprečavaju dugotrajniji boravak pod morem. Prevladati te probleme dugotrajna je i opsežna zadaća, ali unatrag nekoliko godina postoji izraženi napredak koji nam daje razloga za optimizam. Različite organizacije, od vladinih (prvenstveno Državni zavod za zaštitu prirode), znanstvenih, privatnih pa do organizacija civilnog društva, svojim radom pridonjele su nacionalnoj inventarizaciji morskih staništa i vrsta.
Puž gološkržnjak Flabellina affinis (FOTO: Antonio Rossetti)
NVO Sunce se uključila proces prikupljanja podataka o bioraznolikosti mora 2005. godine na otoku Visu, a od tada smo proveli niz istraživanja prvenstveno u Parku prirode Lastovsko otočje (popisana staništa i organizmi na više od 120 lokacija), zatim na Dugom otoku, Nacionalnom parku Brijuni te u akvatoriju Malog Lošinja. S obzirom da je u tijeku izrada prijedloga hrvatskog dijela europske mreže za očuvanje prirode NATURA 2000 , u 2010. smo kartirali i opisali morsku bioraznolikost djelova akvatorija Splitsko-dalmatinske županije. Naglasak je stavljen upravo na potencijalna buduća NATURA 2000 područja. Tako smo istražili podmorje južne strane otoka Brača i dijela otoka Šolte, Paklenih otoka te područje Vrulje kod Omiša.
Murina (FOTO: Antonio Rossetti)
Kao što se moglo i pretpostaviti, istraživanjem je utvrđeno iznimno bogatstvo vrsta i raznolikost staništa, posebice na lokacijama Paklenih otoka, gdje prevladavaju koraligenske zajednice i zajednice polutamnih špilja sa gustim naseljima gorgonija (rožnatih koralja), te u području Vrulje gdje je utvrđeno prisustvo ugroženih morskih vrsta poput koralja Corynactis viridis (draguljarka) te spužvi Axinella cannabina i Geodya cydonium. S druge strane tijekom istraživanja zabilježena su i brojna oštećenja livada posidonije („morske trave“), najvažnijeg mediteranskog staništa, te naselja invazivne alge vrste Caulerpa racemosa na Paklenim otocima te onečišćenje krutim otpadom u području Vrulje.
Na temelju navedenih saznanja pripremili smo stručnu studiju u kojoj predlažemo uvrštavanje dijela istraživanih područja u kategoriju zaštićenog područja prema Zakonu o zaštiti prirode (npr. otok Vodnjak Veliki i Vrulja) te proširenja postojeće Ekološke mreže kako bi se obuhvatile neke biološki iznimno vrijedne lokacije poput plićine Kampanel. Također smatramo da je nužno uvesti i trajnu zabranu ribolova na tim lokacijama te regulaciju ronjenja što bi doprinijelo obnovi ribljeg fonda šireg područja, očuvanju staništa i vrsta te povećanju atraktivnosti za razvoj kontroliranog ronilačkog turizma.
Važan aspekt ovakvih projekata Udruge Sunce je osposobljavanje i uključivanje volontera, najčešće studenata biologije. Na taj način se povećava baza ljudi koji sudjeluju u kartiranju morskih staništa i vrsta te se tako ubrzava proces upoznavanja i zaštite našeg mora, strateškog interesa Republike Hrvatske kao pomorski orijentirane zemlje. Jadransko more i njegova prirodna bogatstva moramo poznavati da bi smo ih mogli čuvati. Činjenica da inventarizacija vrsta i staništa Jadrana nije do sada napravljena samo govori o ponekad zaista autističnom odnosu prema našem najvećem prirodnom bogatstvu.
Nema komentara:
Objavi komentar