19. 04. 2011.

Leptiri ili poslovanje – Europa može imati oboje!

Nova procjena EEA pokazuje da se svjetska potražnja za prirodnim resursima koji omogućavaju hranu, odjeću, stanovanje i prijevoz ljudi ubrzava. Ova rastuća potražnja za prirodnim kapitalom povećava pritisak na ekosustave, ekonomije i socijalnu koheziju u Europi i drugdje. Međutim, SOER 2010 potvrđuje da dobro osmišljeni okolišni propisi i zakoni nastavljaju poboljšavati europski okoliš bez potkopavanja europskog potencijala razvitka.

“Trenutno trošimo više prirodnih resursa nego što je stabilno za okoliš. Ovo vrijedi za Europu, ali i cijeli svijet kao takav. Klimatske promjene su dosad najvidljiviji znak nestabilnosti, međutim čitav niz globalnih trendova ukazuje na povećane sustavne rizike za ekosustave u budućnosti. Priroda trenutne financijske krize bi nam trebala omogućiti trenutak za razmišljanje”, rekla je prof. Jacqueline McGlade, izvršna direktorica EEA.

Potpuni preokret prema resursno-efikasnoj zelenoj ekonomiji zahtijeva da se svi okolišni resursi – bioraznolikost, zemlja, ugljik, rijeke, mora i zrak koji udišemo – u potpunosti uzimaju u obzir kod proizvodnje, potrošnje i svjetskih odluka u trgovanju. “Ne postoje brza rješenje ali nadzorna tijela, poslovni sektor i građani trebaju raditi zajedno na pronalaženju inovativnih načina kojima bi se resursi koristili što efikasnije. Sjeme za buduće aktivnosti postoji, zadatak je sada omogućiti mu da se ukorijeni i procvjeta”, zaključuje McGlade.
SOER 2010 također naglašava veće razumijevanje poveznica između klimatskih promjena, bioraznolikosti, korištenja resursa i zdravlja ljudi te kako alati poput prostornog planiranja, reforme okolišnog poreza, spriječavanja zagađenja, opreza i upravljanja resursima mogu poduprijeti pristup prirodnog kapitala kod njihovog rukovođenja.

Ključni rezultati i preporuke
Klimatske promjene: Europska Unija je napredovala u smanjenju emisija i širenju korištenja obnovljive energije. Emisije EU-27 članica u 2009. su bile čak 17% niže od onih u 1990. te vrlo blizu ciljanim vrijednostima smanjenja emisija za 20% do 2020. Međutim, nisu svi trendovi po sektorima bili pozitivni pa su tako emisije od transporta EU-27 narasle za 24% između 1994. i 2008.
Prilagodbe na klimatske promjene: Čak i da Europa smanji svoje emisije na ciljane vrijednosti i da su se svjetski vođe uspjeli složiti oko čvrstih mjera prilikom pregovora u Cancunu (Meksiko), Europa se i dalje treba prilagoditi postojećim i očekivanim utjecajima klimatskih promjena. Odgovorno upravljanje prirodnim kapitalom može pomoći u ophođenju oko tih promjena.
Bioraznolikost, ekosustavi i zdravlje ljudi: Natura 2000 mreža zaštićenih područja koja trenutno pokriva 18% EU kopna je pomogla u zaštiti ugroženih vrsta i očuvanju zelenih područja za rekreaciju. Legislative o kvaliteti zraka i vode su smanjile pritisak na bioraznolikost i ljude. S druge strane, intenzificiranje uporabe zemljišta, gubitak staništa te prelov ribe su onemogućili dostizanje željenih ciljeva EU u spriječavanju gubitka bioraznolikosti do 2020.
Integrirana rješenja sa globalnom perspektivom: Ukazivanjem na mnogobrojne poveznice između različitih izazova, okolišnih i drugih, SOER 2010 nas potiče na povećane i integrirane aktivnosti kroz različita područja propisa i zakona koji se dotiču tih izazova, s ciljem bržeg ostvarivanja poboljšanja te maksimiziranjem dodatnih povlastica (npr. Istovremeno umanjivanje utjecaja klimatskih promjena i poboljšavanje kvaliteta zraka).
Učinkovitost korištenja resursa: Hrana, energija i sigurnost u opskrbi vode su ključni pokretači uporabe zemljišta prilikom povećane i često proturječne uporabe (npr. za hranu, gorivo). Izračunavanje i stavljanje cijena prilikom kojih se u potpunosti uzima u obzir učinak korištenja resursa su ključni za upravljanje poslovanjem i usmjeravanje potrošača prema napredku i boljoj efiksanosti kod korištenja resursa.
Uključivanje građana: Propisi i zakoni sami po sebi nisu dovoljni da se spriječi gubitak bioraznolikosti ili preokrenu okolišni trendovi. Trebamo povećati broj građana obvezanih smanjenju vlastitog učinka na okoliš kroz njihovo uključivanje u prikupljanje podataka te kroz socijalne medije.

Nema komentara:

Objavi komentar