Jedan od najboljih austrijskih Natura 2000 stručnjaka, Bečanin Wolfgang Suske, trenutačno radi na nekoliko projekata u Srbiji, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Austriji… Znanje i iskustvo koje je stekao petnaest godina radeći za austrijsku vladu prenio je u vlastitu tvrtku „Suske Consulting“ koja danas radi na projektima vezanima uz mrežu Natura 2000, kao i razvoj i konzultacije vezane uz sredstva financiranja ekološke mreže, te konzultacije vezane uz ispravnu uporabu najvažnijih članaka dviju europskih direktiva – o staništima i o pticama. Kao stručnjak za komunikacije, Suske je radio na projektima u Rumunjskoj i na Malti, u Hrvatskoj je bio voditelj tima na projektu Implementacije Natura 2000, dok je danas, između ostaloga, jedan od glavnih stručnjaka na Twinning projektu u Srbiji. Suske je i predavač na Fakultetu prirodnih resursa u Beču, kao i na Fakultetu Klagenfurt.
U koliko ste zemalja radili kao stručnjak za Natura 2000?
U posljednjih pet godina radio sam u 15 zemalja, uglavnom na treninzima i seminarima za vladine ili nevladine organizacije. Radio sam i za privatne urede, odnosno za druge eksperte.
Kakva su vaša iskustva s provođenjem Natura 2000 – bilo u Austriji ili nekoj drugoj zemlji?
Profesionalni proces u Austriji nažalost nismo započeli na vrijeme. Gotovo da smo čekali trenutak kada su se poljoprivrednici, šumari i ostali dionici potužili tražeći bolje i jasnije informacije...
U procesu određivanja područja nastojali smo se služiti raznim taktikama. Zanimljivo je da su nas veliki ulagači natjerali da se prestanemo služiti taktikama i da određivanje područja završimo na ispravan način. Naime, kršenje postupaka vezanih za povrede prava u uvjetima pravne nesigurnosti za investitore je najveći problem.
Imate li kakav pametan savjet za zemlje koje će provesti Natura 2000 u skoroj budućnosti?
Možda zvuči čudno, no najpametniji je savjet da svi sjednu zajedno, dogovore se i razviju ovu mrežu. Treba zajedno raspraviti važnost naše prirode, dodatne vrijednosti zaštićenih rijeka, pašnjaka i šuma, ali i izazove za socijalni i ekonomski sektor u regiji. Ministarstvo okoliša s Ministarstvom infrastrukture, poljoprivreda s vodama, nevladine organizacije s vladinima, poljoprivrednici sa šumarima… To je ključ uspjeha – naučiti jedni od drugih i na toj suradnji izgraditi mrežu.
Što smatrate najvećom preprekom u fazi implementacije?
Najveća prepreka u mnogim je zemljama nedostatak obučenih ljudi koji moraju napraviti sav posao – organizaciju i administraciju kod određivanja područja, sudjelovanje, menadžment, razvoj financijskih sredstava itd. Ako su vladine institucije slabe – uglavnom jer nemaju dovoljno zaposlenika – krše se mnoge procedure, i to uz prigovore Europske komisije ili ulagača. Ako su pak institucije jake, Natura 2000 može postati stvarno dobra uspješna priča.
Koliko je važna uloga nevladinih organizacija u Natura 2000?
Vjerujem da u području zaštite prirode nevladine organizacije nikada nisu imale važniju ulogu nego u priči o Natura 2000. Oni su stražari koji nadgledaju da se implementacija ispravo provede, a izuzetno mnogo mogu pomoći i pri upravljanju. U gotovo svim programima financiranja, nevladine organizacije potencijalni su aplikanti, pa ni posao koji rade ne treba biti neplaćen, odnosno volonterski. Europska komisija definitivno računa na nevladine organizacije, jer one imaju „velike uši“ za kritične komentare i konstruktivne prijedloge.
I Srbija i Crna Gora imaju svoje mreže nevladinih organizacija – u Srbiji ih je uključeno više od 50, u Crnoj Gori oko 30. Komunikacija je, čini se, zasad njihov najveći problem. Kao stručnjak za komunikaciju, imate li kakav savjet za njih? Općenito, kako je najbolje komunicirati kada se raspravlja o Natura 2000?
Komunikacija nije nikakvo čudo… Na osobnim iskustvima svakoga dana možemo saznati kakva je komunikacija uspješna, a kakva nije. Uloga stručnjaka može tek pridonijeti da ta iskustva uvidimo. Što se tiče mreža nevladinih udruga, moram najprije dati kompliment – izvrsno su se organizirali! A kada je u pitanju komunikacija oko Natura 2000, morali bi razjasniti svoje uloge. I to svaka nevladina udruga za sebe. Čemu mogu pridonijeti, a čemu ne; gdje mogu pomoći, a gdje oni trebaju pomoć. Takvi bi se razgovori trebali odvijati licem u lice, pogotovo u ovoj ranoj fazi.
Stručnjak ste na Twinning projektu u Srbiji. Vidite li kakav napredak u radu s institucijama?
Vidim napredak, naravno. Ministarstvo i nevladine organizacije održali su s projektnim timom nekoliko uspješnih sastanaka s dobrim rezultatima. Međutim, to je ipak proces koji traži strpljenja sa svake strane. Kao tim, mi trebamo naučiti kako se nositi sa specifičnom situacijom u Srbiji, što prije svega znači da u početku moramo dobro slušati. A institucije se moraju nositi s dosta dodatnog posla, ali i s limitiranim izvorima prihoda. Divim se dobroj volji i predanosti koju ovdje imaju institucije!
Kako danas javnost u Austriji gleda na Natura 2000?
Prošle smo godine tijekom projekta procjene napravili istraživanje. Pitali smo poljoprivrednike, komoru i vlasti što sada misle o mreži Natura 2000. Rezultat je bio neočekivan: više od 80% ispitanika danas Natura 2000 vidi kao pozitivnu ili neutralnu.
Petra Boić Petrač
Nema komentara:
Objavi komentar