Oliver Dulić: Ministarstvo ima veoma dobru saradnju sa nevladinim sektorom

Ministar životne sredine u Srbiji Oliver Dulić

Ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja u Republici Srbiji, gospodin Oliver Dulić, zadovoljan je prvim koracima koje je Srbija napravila vezano uz implementaciju zakona Europske unije na području zaštite prirode. Svjestan je nužnosti da nevladin sektor surađuje s vladajućim institucijama što, smatra, već rade zajedničkim radionicama i skupovima.

Postoji li u Srbiji politička volja za implementacijom EU zakona za zaštitu prirode, prije svega mislim na Natura 2000? Kako se ta politička volja ogleda u praksi?

- Pokazali smo jasnu političku volju da implementiramo zakonodavstvo Evropske unije. Pored transponovanja EU direktiva u zakonodavni okvir Republike Srbije, u januaru 2010. godine započet je tvining projekat „Jačanje administrativnih kapaciteta u Srbiji Natura 2000“,  čime počinjemo uspostavljanje i razvoj evropske ekološke mreže NATURA 2000 u Republici Srbiji. Prvi rezultati  projekta su vidljivi, formirali smo neophodna radna tela i uključili domaću stručnu i naučnu javnost u ceo proces.

Osnovana je „državna“ radna grupa za  implementaciju Natura 2000, postoji savjet za Natura 2000?  Planirate li uključiti domaće nevladine organizacije u ova tijela?

- Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja kroz različite aktivnosti uključuje zainteresovane strane u sam proces pripreme mreže NATURA 2000 u Srbiji. Organizacije civilnog društva su prisutne na radionicama i skupovima sa ovom temom, ali i predstavnici Ministarstva na skupovima koje organizuje nevladin sektor. Imajući u vidu da je proces uspostavljanja ove ekološke mreže otpočet, nevladine organizacije su od početka uključene i verujem da će aktivno učestvovati.

Zaštićena područja

Jeste li zadovoljni suradnjom s drugim sektorima (poljoprivrednom, vodoprivrednom, šumarskim sektorom) na zaštiti prirode i pripremama za EU interacije?

- Bez drugih sektora ne bismo mogli ni da započnemo tako veliki posao, kao što je uspostavljanje ekološke mreže NATURA 2000. Postoji intenzivna i neposredna saradnja svih nas, a bez usaglašavanja svih sektora ne bi bilo moguće usvojiti velik broj akata koji su neophodni u pripremama za pristup EU.

U Srbiji živi 43,3 posto vrsta koje naseljavaju Europu, a samo 5,86 posto površine Srbije je zaštićeno. Hoće li za vrijeme Vašeg mandata taj postotak porasti?

- Trenutno je zaštićeno oko 6 odsto teritorije Srbije i kao što smo najavili, aktivno radimo da se taj procenat koji se nalazi pod zaštitom države poveća. U toku je usvajanje više uredbi od kojih se nekoliko nalazi u završnoj fazi, a koje će doprineti da se proglase nova zaštićena područja.

Poruka

Jeste li upoznati s aktivnostima projekta “Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu“ i ako jeste kakvo je Vaše mišljenje o tom projektu?

Smatram da je izuzetno važno jačanje kapaciteta nevladinog sektora u oblasti zaštite životne sredine, kojim se projekat i bavi.

Koja je Vaša poruka nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom prirode?

Ministarstvo ima veoma dobru saradnju sa nevladinim sektorom i pozivamo ih da nastave sa korisnim projektima u oblasti zaštite prirode.

 Petra Boić Petrač, WWF

Nemoguća misija

"Ako želite izgraditi brod, ne pozivajte ljude da vam prikupljaju drva i ne dajte im posla, već ih naučite da žude za beskrajem mora." (Antoine de Saint-Exupery)

IPA projekt „Partnerske akcije zazaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu“ završava u decembru 2011. godine. Bilo mi je zadovoljstvo sudjelovati u tom projektu i biti odgovoran za razne aktivnosti izgradnje kapaciteta: kroz treninge u Crnoj Gori i Srbiji te studijskim putovanjima u Španjolsku i Hrvatsku. Projekt je završio s konačnom radionicom i izložbom u Beogradu, gdje su sudionici pokazali što su postigli svojim malim akcijama tijekom druge projektne godine. Dok su gledali fotografije i čitali opisne tekstove na izložbi, motivacija članova prisutnih nevladinih organizacija bila je opipljiva. K tome poznavao sam većinu prisutnih: njihova lica, način na koji se izražavaju na raznim radionicama, a znao sam ih i slušati kako govore o teškoćama s kojima se suočavaju organizacije u Srbiji i Crnoj Gori kada žele da se njihov glas posluša.

Ovaj projekt je tek kamenčić na dugom putu za većinu organizacija koje su u njemu sudjelovale. Nadam se da će se neke aktivnosti nastaviti i kada projekt završi: bolji kontakt s drugim NVO-ima u njihovoj zemlji ili regiji, razumijevanje važnosti suradnje u smislu hitnosti ili, bolje rečeno, „nemoguće misije“. Okoliš, bioidverzitet, priroda, zemlja – kako god da to zovemo – ugrožena je našim aktivnostima: mojim, vašim, našim. Znamo da naš način života uništava ono što želimo zaštiti. Osjećamo da smo dio problema. No unatoč tome, pokušavamo zaustaviti taj proces. Radimo za NVO, manji ili veći; recikliramo, jedemo ekološku hranu… no i dalje smo dio problema!

Upravo ovdje počinje naša nemoguća misija: zaustaviti taj ciklus, pokazati alternativne načine, biti različiti, učiniti svijet različitim, boljim mjestom. To znači da mi, kao osobe i kao NVO-i, moramo pronaći nove način djelovanja i razmišljanja. Na svojim treninzima koristimo primjere koji su dosad funkcionirali, primjere dobre prakse. Ili opisujemo ciklus upravljanja projektom. No na svojevrstan način, to je zastarjeli način razmišljanja, način razmišljanja kakav je upravo stvorio te probleme koje sada pokušavamo riječiti, stara logika. Mnogi od vas vrlo dobro znaju rečenicu Alberta Einsteina koja kaže da ne možemo riješiti probleme istim razmišljanjem kojim smo ih i stvorili. I opet nemoguća misija za NVO-e: pronaći te nove načine, nove načine kako nešto napraviti i nove načine kako razmišljati. 

Nakon dvije godine rada s raznim organizacijama tijekom ovog projekta naučio sam da imate dovoljno motivacije i kreativnosti da potražite te nove načine. Sretno i molim da mi javite kako vam ide!

Christoph Stein, WWF

Tanja Petrović: Potrebno je uložiti još dosta napora i dobre volje da bi se saradnja Vlade RS i NVO-a učinila efikasnijom

Tanja Petrović (c) MIS

Znanje među predstavnicima nevladinih organizacija o Natura 2000 u Srbiji je respektabilno. Za to su uvelike zaslužni Mladi istraživači Srbije, koji su prvi u Srbiji organizirali radionice i treninge o važnosti te ekološke mreže. Jedan od projekata koji je osigurao sredstva za to jest “Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnomBalkanu”. O projektu, suradnji NVO-a s institucijama te o Natura 2000 razgovarali smo s izvršnom direktoricom Mladih istraživača Srbije Tanjom Petrović.

Mladi istraživači Srbije već tri godine rade na pripremi nevladinih organizacija za Natura 2000. Kako ste odlučili preuzeti inicijativu za podršku kreiranja te ekološke mreže u Srbiji?

Moram priznati da je to jedna od lakših odluka koju smo doneli poslednjih godina J . Baviti se Naturom 2000 za nas je bio potpuno prirodan redosled događaja. Od svog osnivanja (a ove godine je 35. godišnjica Mladih istraživača Srbije) bavimo se, doduše na različite načine, zaštitom prirode i biodiverzitetom. Članstvo u nekim međunarodnim organizacijama (kao što je CEEweb) omogućilo nam je da znatno pre no što je Natura 2000 postala tema u Srbiji, shvatimo značaj uspostavljanja ekološke mreže Natura 2000, prednosti, važnost primene i što je možda najvažnije bilo u tom momentu, potrebu za pripremom i obukom organizacija koje se bave zaštitom prirode kako bi postale ravnopravan i respektabilan partner državnim institucijama za uspostavljanje mreže Natura 2000 u Srbiji.

Projekt „Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu“ na samom je kraju. Jeste li zadovoljni njegovom provedbom? Što se moglo napraviti bolje? Koje su naučene lekcije?

Generalno, zadovoljni smo.  Mislim da su najveće, hajde da kažem vrednosti ovog projekta to što smo i u Srbiji i u Crnoj Gori, (naravno, zajedno sa partnerskim organizacijama) uspeli da okupimo NVO-e koji se bave zaštitom prirode, u okviru dve neformalne ali funkcionalne nacionalne mreže.  NVOi su sada obučeniji, pripremljeniji… Studijskim posetama Briselu i Hrvatskoj stečena su značajna iskustva, rekla bih da su i neke predrasude prevaziđene o tome šta je moguće i ono što je možda najznačajnije da Natura 2000 nije „nemoguća misija“.

Šta je moglo drugačije? Nedostajalo je konkretnog terenskog rada. Nešto od toga rađeno je kroz program lokalnih akcija, ali ne dovoljno. Ali, dve godine je u suštini malo vremena…to ipak ostaje za neke buduće projekte.

Budućnost

Hoće li MIS i dalje raditi na Natura 2000? Imate li neki novi projekt?

To što je naš projekat na samom kraju ne znači i da smo završili posao. Ovaj projekat dao nam je mogućnost da učimo, sada je potrebno da stečena znanja i primenimo. Dakle, svakako ćemo nastaviti rad na Naturi 2000. Nakon uspostavljanja ekološke mreže Natura 2000, koja je vrlo složen i kompleksan proces, tek predstoji gomila posla za civilni sektor. Uspostavljanje mreže je samo početak.

Što se naših projekata tiče započeli smo implementaciju „Promocije socio-ekonomske koristi Nature 2000“, a na neke druge koji u fokusu takođe imaju Natruru 2000, čekamo odgovor donatora.

Kakav je daljnji plan za mrežu Natura 2000 Resursni Centar Srbije, koja ima sekretarijat u vašoj organizaciji?

Namera nam je, naravno, da nastavimo rad sa mrežom. U okviru mreže postoje četiri radne grupe: za komunikaciju, naučna istraživanja, edukaciju i lobiranje. Započeto je dosta aktivnosti: promocije Natura 2000, radionice, učešće na biogeografskim seminarima za Emerald mrežu… Za ovu godinu imamo obezbeđena sredstva za regularne sastanke. Projekti koje smo razvili u međuvremenu tebalo bi da obezbede i sredstva za te aktivnosti.

Kako nevladine organizacije u Srbiji gledaju na političku volju za implementacijom EU zakona za zaštitu prirode? Postoji li takva volja?

Delimično. Mislim da oko toga ne postoji, kako bi to političari rekli, konsenzus. Postoje institucije u Srbiji i (njihovi lideri) koje su spremne i voljne, ali postoje i one druge za koje je uspostavljanje Nature 2000 samo nametnuta obaveza. To, između ostalog znači da nam predstoji još dosta posla, kao društvu u celini ali i kao sektoru, na obrazovanju odnosno podizanju kapaciteta za uspostavljanje ekološke mreže. Mnogi u Naturi vide samo obaveze, ne uočavaju prednosti. Za sada J

Saradnja

Jeste li pozvani u savjet ili radnu grupu za Natura 2000 koji je oformila vlada Republike Srbije?

Za sada imamo neformalnu informaciju da će predstavnik/ca civilnog sektora biti imenovan za člana radne grupe za Naturu 2000. Ali, još uvek se ništa zvanično nije desilo, ne postoji rešenje o imenovanju. Međutim, ja mislim da to nije dovoljno i da bi predstavnici civilnog sektora trebali da imaju svoje mesto i u Savetu. To, naravno, ne bi bio presedan. Tri predstavnika civilnog sektora su stalni članovi  Saveta za održivi razvoj Republike Srbije i to funkcioniše sasvim dobro... Verovatno takvih primera ima još.

 U suštini, mislim,  da uzrok čestog nerazumevanja i nesporazuma civilnog sektora i institucija koje se bave zaštitom prirode leži u nedostatku informacija, neprepoznavanju potencijala koji leži u civilnom sektoru, nerazumevanja prirode civilnog sektora sa jedne, i načina na koji funkcioniše državna uprava sa druge strane. Članstvo u Savetu i Radnoj grupi bi verovatno doprinelo prevazileženju ovih problema i sugurno doprinelo efikasnijem uspostavljanju ekološke mreže Natura 2000 u Srbiji.

Po vašem mišljenju, surađuje li vlada RS s nevladinim organizacijama?

U ovoj godini napravljeni su značajni pomaci… Oformljena je Vladina Kancelarija za saradnju sa civilnim sektorom i već se vide prednosti postojanja ove institucije.  Što se tiče našeg resornog Ministarstva (zaštita životne sredine, prostorno planiranje i rudarstvo) u toku je proces osmišljavanja institucionlanih mehanizama koji bi unapredili saradnju.

I da pitanje ne ostane bez konkretnog odgovoraJ Da, Vlada RS sarađuje sa civilnim sektorom, ali potrebno je uložiti još dosta napora i dobre volje da bi se ta saradnja učinila efikasnijom.

Imate li neku poruku za institucije koje se bave zaštitom prirode u RS?

„Zajedno smo jači“!

Petra Boić Petrač, WWF

Mi smo zadovoljni! Nadamo se da je i biodiverzitet…

Kada bi se slušao glas civilnog sektora, biodiverzitet se ne bi trebao brinuti J! Šalu na stranu, projektom „Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu“, postiglo se zaista puno. 

Sudionici posljednje radionice u Beogradu, oktobar 2011 (c) Petra Boić Petrač

Ne samo da su se već ranije umrežene organizacije složile oko važnosti brige za prirodu, naročito Natura 2000, nego su kroz lokalne akcije ostvareni i neki jako dobri projekti kroz koje je i šira javnost, i mladi i stari, mogla saznati puno o ekološkoj mreži i ekologiji općenito. Rezultat svih tih akcija bila je izložba „15 načina kako očuvati prirodu“, koja je potkraj oktobra postavljena u beogradskom Studentskom kulturnom centru. Tada su se posljednji put okupili predstavnici civilnog sektora koji su radili na lokalnim akcijama: jedni su drugima predstavili svoje projekte i rezultate, razmijenili su ideje, dogovorili i neke buduće suradnje, hvalili jedni druge, a poneki se i pitali „Zašto se ja toga nisam sjetio?!“. 

Radionica (c) Petra Boić Petrač

Spomenutoj je izložbi prethodila jednodnevna radionica tijekom koje su sudionici, predstavnici civilnog sektora iz Srbije i iz Crne Gore, opisali i oslikali kako vide svoje mreže: „Natura 2000 Resursni Centar Srbije“ i crnogorski „Natura 2000 Info Centar“. Sudionici su, čuvši rezultate svih 17 projekata, izabrali svoje favorite: isti broj glasova imali su NVO Avalon (organizacija Natura Daya), Društvo mladih ekologa Nikšić (lijepljenje foto-tapeta na autobuse u Nikšiću s motovima prirodnih vrijednosti, budućih Natura 2000 područja) i Breznica (Inicijativa za stavljanje pod zaštitu biodiverziteta park šume Savina u Herceg Novom). Potom su sudionici trenirani kako najbolje predstaviti rezultate svog projekta javnosti, a upravo je to bilo ono što su imali prilike napraviti sljedećeg dana na otvorenju izložbe.

Izložba "15 načina za očuvanje prirode" (c) MIS

U društvu projektnog tima (Mladi istraživači Srbije, WWF, Green Home) i predstavnika civilnog sektora iz Srbije (Avalon, Mladen Karaman, Akademsko društvo za proučavanje i zaštitu prirode, Eko-centar, Stara planina, Protego, Prostor, UNEKOOP) i iz Crne Gore (Breznica, OZON, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, Green.me, Društvo mladih ekologa Nikšić), izložbu je otvorio državni tajnik srpskog Ministarstva životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, prof. dr. Ivica Radović, obećavši pritom dobru suradnju s nevladinim organizacijama i slušanje njihova glasa pri stvaranju prijedloga područja Natura 2000 u Srbiji. Inspirativnim govorom državni je tajnik istaknuo važnosti Natura 2000, zahvalio NVO-ima na svemu što rade, te obećao da će se pobrinuti da čelni ljudi državnih institucija pogledaju film „Natura 2000 u Srbiji“. Taj je dokumentarac napravila organizacija CINA unutar lokalnih akcija, a u filmu o važnosti Nature govore: Biljana Panjković, Tanja Petrović, Duška Dimović, Dejan Zagorac, dr. Gabor Mesaroz i mnogi drugi.

Da je netko vodećem timu projekta „Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu“ u siječnju prošle godine, kada je počela njegova provedba, rekao da će svoj posljednji susret s predstavnicima nevladinih organizacija koje su sudjelovale na radionicama završiti s pohvalama, osmijesima i zajedničkom nadom za novom suradnjom, mnogi bi odmah potpisali i samu ideju prekovremenog, ponekad čak i noćnog rada, stresa i povremenih nesuglasica. Doista, susret u Beogradu potkraj listopada bilo je korisno i lijepo druženje ljudi koji su, ukratko rečeno, svojim radom napravili nešto korisno i dobro za zaštitu prirode. Unatoč skorom završetku projekta, ideja, nit vodilja cijele priče o zaštiti biodiverziteta na zapadnom Balkanu, neupitno će se nastaviti. Tako ćemo i ovaj blog, koji je nastao u sklopu ovog IPA projekta, nastaviti voditi, unatoč činjenici da je projekt uspješno dovršen. Stoga pozivamo sve koji imaju štogod za podijeliti o Natura 2000: primjere dobre prakse, naučene lekcije, neka saznanja, pogreške vlasti… samo neka nam jave, napišu post. Zajedno smo jači! Nije li to, u konačnici, cijela poanta partnerstva? A biodiverzitet će nam biti – zahvalan.

Petra Boić Petrač, WWF

Biljana Panjković: Očekujemo da će trećina Srbije biti deo Natura 2000 ekološke mreže

Srbija tek počinje raditi na Natura 2000. Predstoji nam težak rad a pre svega pronalaženje financija

Direktorica Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, doktorica Biljana Panjković brinut će o procesu implementacije ekološke mreže Natura 2000 u Srbiji. Razgovarali smo u opuštenoj atmosferi Nacionalnog parka Krka, gdje je Biljana u maju bila na studijskom putovanju u Hrvatsku koje je dio projekta „Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu“.

Vi ste, čujem, tata-mata za Natura 2000 u Srbiji!

- Nisam baš tata-mata za Naturu... No, budući da imamo uslov za pristup EU da uradimo Natura 2000 za Republiku Srbiju, mi smo u tom procesu pretpristupa Europskoj uniji. Budući da kaskamo s tim poslovima, u odnosu na druge države u regionu, Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja formiralo je radnu grupu na čelu koje se nalazim ja, da napravi akcioni plan i da iskoordinira sve aktivnosti na sprovođenju Natura 2000 u Srbiji. Tu grupu čine stručnjaci koji se smatraju merodavnima za Natura 2000: stručnjaci iz oblasti ornitologije, staništa, stručnjaci za vrste… Oni će formirati ekspertske timove i uzeti stručnjake i naučnike koje smatraju merodavnima kao i osobe koje će to kartirati. Mišljenja smo da tu trebaju da budu uključene sve naučne institucije, stručne ustanove, nevladine organizacije, razni pojedinci… svi oni koji imaju podatke o vrstama i o staništima. Projekat kreće ove godine, koja obuhvata neku pripremnu fazu, a najveći dio poslova se odnosi na 2012. – 2015., kad bi se vršilo kartiranje staništa i vrsta, provera postojećih podataka i sl.. Posle toga se radi pripremna lista koja bi se slala Evropskoj komisiji za pregovore.

Jeste li već počeli s radom?

- Započelo se, formirana je radna grupa i Savet. U izradi je akcioni plan, koji treba usvojiti, a potom treba krenuti punom parom, ako želimo da imamo rezultat, a mi to želimo. Imamo i veliku podršku našeg ministarstva i Vlade RS. Bilo je nekoliko projekata vezano za kartiranje staništa i vrsta, i oni se odnose na pojedina zaštićena područja npr. Specijalni rezervat prirode Zasavica. Trenutno se radi twining projekat u suradji s austrijskom Agencijom za zaštitu životne sredine, radi se o konsultantskim uslugama, procenama stanja i podizanju kapaciteta administracije i NVO koje su prepoznate po svojim rezultatima iz oblasti zaštite prirode. Prvi rezultati su već postignuti i na osnovu dosadašnjeg znanja identifikovana su potencijalna područja posebne zaštite za vrste ptica i migratorne vrste (SPA). Prenos iskustva je od koristi, ali ona se ipak odnose na određen broj ljudi. Preporuke sa ovog projekta poslužile su nam kao osnova za izradu akcionog plana na uspostavljanju Natura 2000 u Srbiji. Planirali smo desetak godina rada za Naturu, s time da bismo u petoj, šestoj godini imali preliminarnu listu područja a onda bi se već radilo i na raznim priručnicima za monitoring, za upravljanje. U suštini mi nemamo uopšte ni priručnike za vrste i staništa, prvo to treba da napravimo.

Imat ćete nekoliko priručnika zahvaljujući projektu „Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu“!

- To je odlično! Dobro će nam doći, kao što nam dobro dođu i brošure koje je pripremao hrvatski Zavod za zaštitu prirode i njihova knjiga o staništima. Naravno, imamo svojih specifičnosti i moramo voditi računa koje ćemo vrste staviti pored ovih koje moramo da stavimo, koja ćemo svoja staništa predložiti…

Imate li viziju koliko će Srbije biti zaštićeno kroz Natura 2000?

- Mogu vam reći za područje AP Vojvodine –budući da je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode zadužen za zaštitu prirode na području AP Vojvodine. Pod zaštitom se nalazi 5,98% područja Vojvodine. Ono što je predviđeno za zaštitu i ona područja koja se nalaze u reviziji vrednovanja prirodnih vrednosti zbog kojih je uspostavljena zaštita, nema više od 11%. Ako se tome pridodaju staništa koja smo evidentirali, nekih 520 staništa, to je još nekih 6,5%. Dakle, ne može biti obuhvaćeno ekološkom mrežom više od 17,5% u AP Vojvodini. U celoj Srbiji taj bi procenat morao biti veći Pod zaštitom se nalazi 5,96%, što je malo. Neke studije se dovršavaju i kažu da će biti 8,3% do 2012., , za celu bi Srbiju moglo biti preko 30%. Ima puno brdsko-planinskih područja koja su napuštena, ljudi su otišli u gadove, sela su malobrojna, imaju malo stanovništva pa bi se i to moglo uklopiti… No sve to zahteva mnogo terenskog rada, a i nije pitanje samo u tome koliko će procenata da bude zaštićeno, nego i kakva će to zaštita da bude. Moraćemo uspostaviti monitoring da bismo znali da pratimo da li je to dobro i što teba da menjamo.

Očekujete li poteškoće u tom procesu?

- Naravno, pre svega očekujem poteškoće s financijama. Imamo neka skromna sredstva koja je država odvojila za ovu godinu, no moramo se potruditi da apliciramo na različite fondova. Država bi nam morala osigurati deo potrebnih sredstava kao i minimum 15% za učešće, u fondovima. Natura je državni interes i ja očekujem pomoć svih. Svi oni koji imaju podatke su dobro došli. U Srbiji je urađena Emeradl mreža, a radi se i na uspostavljanju nacionalne ekološke mreže. Da bi smo valjano uradili predlog područja i uspostavili Natura 2000 potrebno je obuhvatiti područje cele države i sagledati u celini. Dobiveni podaci imaju višestruku namenu, ne samo za naturu, nego i za uspostavljanje monitoringa, funkcionisanje i korišćenje područja. Koliko znam zadnja detaljna istraživanja vegetacije u Srbiji, na kojoj se zasniva kartiranje staništa, rađeno je 80-tih godina prošlog veka, a i nije u potpunosti završeno. Realna procena stanja nam donosi materijalnu uštedu u narednim godinama.

Kakvu će ulogu imati NVO u procesu određivanja Natura 2000 područja?

- Mnoge nevladine organizacije se bave naučno-istraživačkim radom, naročito ornitološke organizacije. Manje-više svi podaci vezani uz ptice se nalaze kod njih. Tako da bez njihovog učešća ne možemo ništa. Generalno imate i NVO koje rade kartiranje staništa i imaju podatke. Imamo i studentska društva koja uz vrlo malo obuke mogu to da rade. Na sve njih ja računam. Mnogi naučno-stručni radnici imaju neki drugi projekat koji mora da završe, no ima i dosta završenih biologa koji ne rade nigde i koji bi uz malu obuku to savladali i rado se priključili.

Jeste li u kontaktu s kolegama iz Slovenije ili Hrvatske?

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je kontaktu sa Državnim zavodom za zaštitu prirode u Hrvatskoj, oni su bili u Zavodu za zaštitu prirode Srbije u Beogradu i tamo smo se i upoznali i nadam se da ćemo razviti suradnju. Ne mogu nam ustupiti podatke, ali njihovu metodologiju svakako možemo da koristimo. Upoznati smo i s iskustvima kolega iz Mađarske. Svakako ćemo se služiti primerima dobre prakse iz susedskih zemalja.

Koliko znam, vi nemate čak ni Direktive prevedene na Srpski…

- To ne znam, ali svakako, ako ih nemamo, to treba prevesti. Osmislili smo grupu koja se bavi pisanjem projekata, u nju bi ušli ljudi iz ministarstva i ovi projekt menadžeri koji znaju kad se koji projekt pojavljuje i kad su aplikacije. Nadam se da će taj tim ljudi na vreme aplicirati za te fondove.

Imate li već viziju koje će vrste ući na dodatke Direktivama?

- U ovom trenutku ne bih mogla tako nešto reći. U svakom slučaju, biće to nešto što je karakteristično isključivo za nas.

Petra Boić Petrač, WWF

Regionalni sastanak “Natura 2000 i Okvirna direktiva o vodama”

Početkom srpnja u Podgorici je održan regionalni sastanak na kojem se razgovaralo o povezanosti ekološke mreže Natura 2000 s Okvirnom direktivom o vodama. Sastanak je održan u okviru projekta ”Jačanje kapaciteta javnog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj Gori za usvajanje EU propisa iz područja zaštite prirode” koji financira Ministarstvo vanjskih poslova Norveške.

U Podgorici su se okupili predstavnici državnih i javnih institucija iz sektora voda i sektora zaštite prirode/biodiverziteta u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, kao i najaktivniji predstavnici NVO mreže za podršku Natura 2000, članovi mreže Natura 2000 Info Centar i Natura 2000 resursni centar Srbije. Predstavnici NVO-a pokazali su odlično razumijevanje trenutne siutuacije u zemljama regije, te su bili informirani o napretku i implementaciji direktiva u oba sektora.

Sudionici su imali priliku saznati više o ciljevima Okvirne direktive o vodama, Direktive o pticama i Direktive o staništima, a stručnjak za politiku upravljanja vodama, g. Sergiy Moroz iz Europskog ureda WWF-a dao je također i pregled postojećih vezа između Okvirne direktive o vodama (WFD) i obveza unutar ekološke mreže Natura 2000, te rokova do kаdа bi se morali ostvariti ciljevi svih triju direktiva za lokalitete Natura 2000 koji “zavise” od vode.

Uz rаzlike i sličnosti između direktivа, pokazani su i konkretni primjeri mjera zaštite i zajedničkog sustava praćenja stanja (monitoring). Više o iskustvu zemаljа člаnicа EU čuli smo od g. Fernanda Magdalena iz španjolskog Ministаrstvа okoliša, rurаlnog razvoja i pomorstva, konkretno o prihvatljivom ekološkom minimumu i riješenjima u Španjolskoj.

Kаko pomiriti zаštitu okoliša i socio-ekonomski rаzvoj aktualno je pitanje na koje je kroz prezentaciju Angele Klаuschen iz Mediteranskog programa WWF-a predstavljen legalni instrument korištenje izuzetаkа koji postoji u okviru ovih direktiva, te kako EU propisi nisu prepreka za novi rаzvoj ukoliko se pravilno razumiju i primjenjuju (vezа između HD čl. 6.3 i 6.4 i WFD čl. 4.7). Konkretnim primjerom integralnog plаnirаnja i uprаvljаnja na razini ekoloških sustava mogu se postići ciljevi svih triju direktiva, a primjer za to bio je prikaz dugoročne vizije Schelde ušćа u prekograničnom području između Belgije i Nizozemske.

Sudionici su imali priliku kroz rad u grupama razmijeniti informacije o napretku transponiranja direktiva i (ne)postojanju provedbenih mehanizama na nacionalnm razinama identificirati zаjedničke problema. Zemlje u regiji sada imaju jedinstvenu priliku iskoristiti iskustvo i greške europskih zemalja kako bi brže, efikasnije i uz manje sredstava integralno implementirale direktive iz sektora voda i zaštite prirode. Radne grupe su imale težak zadatak identificiranja zajedničkih prioriteta i davanja preporuka za budući rad kroz koji su ih vodile u čemu su im pomogle Duška Dimović i Andrea Štefan iz WWF-a.

Prezentacije sa sastanka možete pronaći na:

http://croatia.panda.org/dinarski_luk/natura_2000_u_srbiji_i_u_crnoj_gori/

Andrea Štefan, WWF

Proslava Dana Nature

Dan NATURA 2000 održan je početkom juna, a njime je pokrenuta ideja nominacije Vršačkih planina kao područja Natura 2000

Manifestacijom „Natura day“, održanom početkom juna na Vršačkim planinama, u organizaciji Ekološkog udruženja Avalon, promovisan je projekat „Od IBA područja ka Natura 2000“ i obeležen Dan zaštite životne sredine. EU Avalon pomenuti projekat realizuje u okviru šireg projekta „Parternske akcije za zaštitu biodiveziteta una zapadnom Balkanu“ unutar kojega postoji - podrška organizacijama i razvoj partnerstava kroz projekate. Taj projekat zajednički sprovode Mladi istraživači Srbije, WWF, Green Home i Sunce, a financiran je iz IPA fondova Evropske Unije.

"U okviru šest meseci, koliko će trajati realizacija projekta, Eko tim će na terenu Vršačkih planina i Deliblatske peščare prikupljati informacije o prirodnim vrednostima ovih područja sa aspekta budućeg dobijanja statusa Natura 2000 područja“, rekao je Čedomir Karović, koordinator projekta. Identifikacijom staništa i vrsta koja se nalaze u Dodacima direktiva o pticama i staništima koje predstavljaju pravni osnov mreže Natura 2000 mi zapravo iniciramo kandidovanje za dobijanje ovog statusa. To u budućnosti predstavlja daleko širi spektar mogućnosti za finansiranje i očuvanje, odnosno zaštitu ovih područja, zaključio je Karović.

Manifestacija „Natura day“, kao drugi značajan segment projekta, bila je prilika da se najšira javnost upozna sa vrednostima zaštićenih područja u našoj najbližoj okolini i uživa u lepoti prirode. Više od 200 gostiju, među kojima su bili i predstavnici ekoloških organizacija iz Rumunije i nekoliko gradova Srbije, uživalo je u širokoj lepezi ponuđenih programa, od nastupa pop-rok bendova i učešća u radu umetničkih radionica, do prezentacije o energetskoj efikasnosti u domaćinstvu, mini festivala ekološkog filma i uspona na vrh Lisičija glava uz edukaciju o Vršačkim planinama kao zaštićenom prirodnom dobru.

2Kao i prilikom oraganizovanja Eko kampova prethodnih godina, naš najvažniji cilj je i ovog puta bio da što više ljudi doživi prirodu i sve one prijatnosti koje smo gotovo zaboravili živeći u urbanoj sredini“, rekao je Budimir Babić, predsednik EU Avalon. „Za nas je od posebnog značaja bilo da budu deo drugačije atmosfere koja podrazumeva opšteprisutnu pozitivnu energiju, te otvorenost za dublju komunikaciju sa prirodom“.

Prema rečima Babića, avaloncima su u tome značajno pomogle i kolege iz drugih ekoloških organizacija, posebno CEFIX-a koji je partner na projektu, ali i predstavnici vršačke male privrede.

Daniela Stojanov
fotografije: Jelena Gorički

Studijsko putovanje u Hrvatsku

U Zadar je doputovalo dvadeset predstavnika nevladinih organizacija i institucija iz Srbije i iz Crne Gore

Od 25. do 27. svibnja održana je u Zadru trodnevna radionica u okviru studijskog posjeta Hrvatskoj, planiranog unutar projekta „Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu“. Temeljni cilj studijskog posjeta bio je upoznati sudionike seminara sa procesom uspostave Natura 2000 u Hrvatskoj te na taj način prenijeti važna iskustava. Tijekom prva dva dana, Impact centar ugostio je 20 sudionika iz Srbije i Crne Gore kao i predstavnike relevantnih državnih tijela RH te civilnog sektora koji su iznosili svoja iskustva u pogledu uspostave te provedbe Natura 2000 u Hrvatskoj. Radionica je tako poslužila kao forum u kojem su se izmjenjivala dobra i loša iskustva, propitkivale ideje te raspravljalo o konkretnim problemima.

Prvi dan je mahom prošao u prezentacijama već spomenutih državnih tijela: Ministarstvo kulture – Ivana Jelenić i Andreja Markovinović „Razvoj instititucionalnog i zakonodavnog okvira za uspostavu ekološke mreže i Natura 2000 u Hrvatskoj“, Državni zavod za zaštitu prirode – Ivana Plavac „Razvoj ekološke mreže i Natura 2000 u Hrvatskoj",

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije – Morana Babajko „Iskustva i izazovi u provedbi ekološke mreže i Natura 2000 na lokalnoj razini“ te Park prirode „Vransko jezero“ – Ana Katalinić „Natura 2000 i zaštićena područja: Park prirode Vransko jezero“ dok je drugog dana naglasak stavljen na iskustva

civilnog sektora u implementaciji Natura 2000: Udruga „Jezero“ – Andrej Radalj „Problematika podizanja trajnih nasada na području predloženo za Natura 2000, otok Krk“ te udruga Sunce – Zrinka Jakl „Podrška civilnog sektora u uspostavi i praćenju Natura 2000 kroz prikupljanje podataka“ i Milena Šijan „Sudjelovanje javnosti i

međusektorska suradnja u razvoju upravljanja zaštićenim područjima“.

Kao kruna za kraj studijskog posjeta, sudionici su trećeg i posljednjeg dana posjetili rimski vojni logor Burnum te NP „Krka“ koji će i sam biti dio buduće mreže Nature u RH.

Srđan Uljević, Sunce

VAŠ GLAS - dr. Gabor Mesaroš: Sa Zavodom je dobra saradnja, ali sa Ministarstvom je nema

Dr. Gabor Mesaroš je predsjednik Upravnog odbora nevladine organizacije Protego iz Subotice. Nakon predavanja na fakultetu, dr. Mesaroš je zamijenio strane i prešao u NVO. Utoliko nam je još zanimljivije bilo čuti njegovo iskustvo.

Okusili ste obje strane. Gdje je zanimljivije?

Prošao sam i državni i privatni, a sada sam u nevladinom sektoru. Najsigurniji je državni, no u nevladinom je najveća sloboda. Najveće prednosti u NVO su što sam planiraš svoje aktivnosti i usmeravaš svoj rad. Nema spoljnih uticaja, bar ne direktnih.

Na čemu najviše radite?

Generalno smo orjentisani prema vodama i to prema stajaćim vodama u Vojvodini. To je nastavak istraživanja i programa zaštite barske kornjače koji smo proširili na njeno stanište. Radimo na inventarizaciji tih vodnih dela, na brzoj ekološkoj proceni i pokušaju da se pojedine od tih uključe i upotpune ekološku mrežu, što je dosta dobro krenulo. Tu se radi o možda desetinama hektara vodenih površina. Kontakti su uspostavljeni, razmenili smo baze podataka tako da radimo zajednički, iako to ne mogu nazvati partnerstvom. Oni su sada dobili zadatk da upotpune ekološku mrežu, sve u kontekstu Emeralda, Nature i same uredbe, tako da su im ti podaci dosta dobro došli.

Ja sam došao iz državnih i stručnih akademskih struktura tako da poznajem te ljude i ne postoje određene teškoće.

S obzirom da ste doktor nauka i da dolazite iz njihovih krugova, jesu li vaši podaci automatski vjerodostojni?

Oni su suviše opterećeni svojim zadacima, koje im netko odozgo nameće i gledaju samo resurse koji su oko njih… Nevladin sektor ne smatraju resursom, iako se to zadnjih par godina menja. Sa Zavodom je dobra saradnja, ali sa Ministarstvom je nema.

Protego je dio mreže NVO-a Natura 2000 resursni centar Srbije. Što mislite o ideji umreživanja?

Ma to je odlična ideja!

A provedba?

Pa, dobra je. Ja i ne znam šta da se očekuje. Protego se uključio u mrežu u januaru prošle godine i kada gledam unazad, ja sam svakakve korisne informacije dobio koje sigurno ne bi dobio da nisam bio član: informacije o sastancima, neka putovanja, kontakt sa ljudima… Tu ima još puno da se radi, spominjemo više puta rad po tematskim celinama što je neophodno. Tu je i naš zajednički nastup gde smo organizovano dali primedbe na neke uredbe i pravilnike, na izmene zakona. Time se odnos donosioca odluka na republičkom nivou nije preterano promenio ali ipak postoji svest da smo tu i da možemo neke stvari da usmeravamo.

Što mislite kako će Srbija reagirati na mrežu Natura 2000? Očekujete li neke probleme?

Pa ne bih ja to nazvao problemima, više teškoćama. Jako puno mora da se radi na edukaciji, i to ne samo građana nego donosioca odluka na svim nivoima. Ono što postoji u Srbiji je da su napravili odnos u kojemu je zaštita oduzimanje od nečega pa se ljudi grčevito bore da nešto ne daju. Uverio sam se na nekoliko sastanaka da to treba promeniti. Zaštita prvenstveno nije konzervacija nego upravljanje, održive metode upravljanja, korišćenje tog resursa na način da ne ugrozi dugoročno njegove prirodne vrednosti. Na tome treba dalje raditi, naročito kod onih koji su dobili upravljanje vodama i šumama, s kojima je dosta teško. Čini mi se da je to rezultat nastupa Zavoda za zaštitu prirode jer oni misle da je zaštitu samo ono što zakonom definišu. Mi smo tu uvideli prostor i radimo na tome da korisniku ukažemo da postoji način da se resurs koristi ali da se sačuva i da je to zaštita. Baš Natura ima puno primera o razvoju planova upravljanja… Nije samo postavljanje tabli, nego se upravlja. A sad, kako će to ići u Srbiji? Sporo, ali ići će.

Petra Boić Petrač, WWF

Odabrani projekti za male akcije unutar velikog projekta

U Srbiji 11 nevladinih organizacija priprema projekte o biodiverzitetu i Natura 2000, a u Crnoj Gori 6

U sklopu IPA projekta „Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu“ predviđene su akcije u vidu malih projekata kojima se i druge nevladine organizacije, članice mreža „Natura 2000 resursni centar Srbije“ i crnogorske „Natura2000 infocentar“, uključuju u ovaj veliki projekt koji provode Mladi istraživači Srbije s partnerima, nevladinim organizacijama WWF, Green Home i Sunce.

Na natječaj je pristiglo 29 projekata u Srbiji te 8 projekata u Crnoj Gori. U Srbiji je izabrano 11 projekata, a u Crnoj Gori šest. Rezultati svih projekata bit će predstavljeni na posljednjoj radionici unutar projekta „Partnerske akcije“, predviđenoj za novembar ove godine. Projektni je tim to predstavljanje zamislio kroz malu izložbu, a tada će biti prikazan i prvi film sniman u Srbiji o Natura 2000, koji će unutar svog malog projekta snimiti nevladina organizacija Centar za inovativne aktivnosti (CINA).

Prednost korištenja resursa drugih nevladinih organizacija prepoznale su nevladine organizacije iz Vojvodine: Akademsko društvo za proučavanje i zaštitu prirode, Društvо zа zаštitu i prоučаvаnjе ptica Vojvodine, Društvо zа zаštitu i prоučаvаnjе ribа te Protego. Oni su osmislili zajednički projekt „NATURA 2000 u Srbiji: Izazovi i mogućnosti”, a kao rezultat, članice mreže bit će bogatije za dvije vrlo vrijedne publikacije: „Koraci ka Natura 2000 u Srbiji“, što će opisati prirodna bogatstva Srbije kao i sve važnosti Natura 2000 prema raznim sektorima, te „Ideje za NVOe za konkretne akcije za unapređenje biološke raznovrsnosti“, kojima će nas počastiti dr. Gabor Mesaroš. Svoje će publikacije, među kojima će se naći i poster „Natura 2000 u Srbiji“, predstaviti na nekoliko radionica kojima će pokušati Natura 2000 približiti donosiocima odluka – od gradskim samouprava do vlasnika zemljišta na potencijalnim Natura područjima. Dvije vrijedne publikacije priprema i Eko-centar, a riječ je o CEEwebovim izdanjima „Zašto je bitan gubitak biodiverziteta – odgovori za decu i ministre“ te „Usluge prirode – kako Natura 2000 doprinosi obezbeđivanju usluga ekosistema za dobrobit čoveka“.

NVO Avalon svoj je projekt usmjerio IBA područjima. „Od IBA područja ka NATURI 2000“ nastojat će aktualizirati značaj IBA i NATURA 2000 područja, kao i energetske efikasnosti u javnosti te među stručnjacima. Projektni će tim organizirati Eko tim koji će provoditi pripremne aktivnosti za iniciranje područja NATURA 2000 u Jugo-istočnom Banatu, na osnovu obilazaka staništa dva puta mjesečno. To će snimati za potrebe filma, kao i središnju manifestaciju „Natura 2000“, predviđenu za 5. jun. Ideja je da se tada u Vršcu okupe predstavnici članica mreže „Natura 2000 rsc“ te da se održi i sastanak mrže.

NVO Stara planina svoj je projekt posvetila edukaciji djece. Pod nazivom „Stara planina – biodiverzitet ili turizam pitanje je sad“, projektom se želi proširiti svijest o potrebi zaštite životne sredine i uvođenja programa održivog razvoja u skladu sa odredbama ekološke mreže Natura 2000 i direktivama EU, odnosno približiti vrijednosti zaštićenih prirodnih dobara mladim ljudima iz općine Pirot. NVO UNECO priprema projekt „Održivo upravljanje privatnim šumama - I TOPLA SOBA I PTICE NA BROJU“ s ciljem smanjenja devastacije šumskih ekosistema i povećanja energetske efikasnosti u ruralnim područjima. Uz razna istraživanja, radionice i okrugle stolove, izradit će i postaviti „Energetski kalkutaror“. NVO Mladen Karaman iz Kragujevca priprema projekt o promociji ex situ zaštite kao metode u procesu očuvanja i unapređenja biodiverziteta.

Jedini projekt koji je već odrađen u Srbiji pripremio je NVO Prostor, a riječ je o aktivnostima vezanima uz Sat za planet Zemlju. Kako je sat za planet Zemlju održan 26. ožujka, tako su i oni već završili svoj projekt. Ostale nevladine organizacije tek počinju s aktivnostima, a razvijat će ih u narednih pet mjeseci.

Što se Crne Gore tiče, konzultacije su završene još prošli mjesec, tako da su neke NVO već napravile dobar dio posla. NVO Priroda trebala je napraviti projekt vezano uz Sat za planet Zemlju, ali kako se sve pripremalo ubrzano, na kraju se ispostavilo da je bolje da Green Home sam uradi aktivnosti vezano uz Earth Hour, a Priroda će unutar svog projekta odraditi „više od sata“, budući da je moto ovogodišnjeg Earth Houra „beyond the hour“. Osnovni je cilj, dakako, da se energetske učinkovitosti, štetnosti klimatskih promjena i čovjekova negativnog utjecaja na prirodu sjetimo češće, a ne samo tog jednoga sata u godini.

Ekološko društvo „Breznica“ iz Pljevlja priprma projekt „Inicijativa za stavljanje pod zaštitu biodiverziteta park šume Savina u Herceg Novom. Savina je trenutačno devastirana, a kako je izrazito bogata biodiverzitetom, zaslužuje postati Natura područje, što će NVO Breznica nastojati dokazati na okruglim stolovima. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore radi „Krilima iznad Crne Gore-ptice kao indikator kvaliteta zastite prirode“ s raznim aktivnostima poput izrade i postavljanja kućica za ptice, organiziranog birdwatchinga, raznih predavanja, a sve s ciljem upoznavanja javnosti sa Ptičjom direktivom EU i njenom glavnom odrednicom - potrebom zaštite ptica na svim mjestima i u svako vrijeme te popularizacijom Crne Gore kao birdwatching destinacije.

NVO Green.me priprema projekt „SOS- Save Our Sea“čiji je glavni cilj educirati javnost na cijelom Crnogorskom primorju o važnosti biodiverziteta i štetnosti njegovog disbalansa na primjeru širenja alge caulerpa racemosa. To namjeravaju napraviti uz brošuru i njezinu promociju u udruženjima I institucijama koje se bave morem i njegovom zaštitom, čime bi se ujedno ojačala I suradnja udruženja i institucija. Udruženje građana ,,OZON“ Nikšić priprema projekt kojim bi se istaknula važnost Golije kao područja koje bi se trebalo nominirati za Natura 2000, dok Društvo mladih ekologa Nikšić radi „Promociju zaštićenih područja i mreže NATURA 2000 U Crnoj Gori“ i to uglavnom putem fotografija teško dostupnih područja koja će prema svim pretpostavkama jednoga dana biti Natura 2000 područja.

Sve će nevladine organizacije u obje države svoje projekte završiti do konca oktobra, da bi u novembru bili predstavljeni na izložbi u Beogradu, o kojoj ćete na vrijeme biti obaviješteni.

Petra Boić Petrač

Natura 2000 – izazov ili šansa za šumska područja

Više od polovine lokaliteta koji čine mrežu Natura 2000 su šumska područja. Kako je proces ustanovljavanja mreže zastičenih područja Natura 2000 najambiciozniji u evropskoj istoriji, on ne može biti kompletiran bez razumijevanja, saradnje i doprinosa šumarskog sektora u svakoj zemlji. Tako je učešće svih zainteresovanih strana (vlasnika šuma, seoskih zajednica, koncesionara i ekoloških nevladinih organizacija itd.) u upravljanju Natura 2000 područjima od posebnog značaja.

Ukupno 59 vrsta šumskih staništa koji su rijetki ili ugroženi, pobrojani su na Dodatku I Direktive o staništima i mogu se svrstati u šest kategorija: Šume borealnih evropskih područja, Šume umjerenih evropskih područja, Sredozemne listopadne šume, Sredozemne tvrdolisne šume, Alpske i podalpske crnogorične, i Sredozemne planinske crnogorične šume. Uz šumska staništa, Direktiva takođe utvrđuje oko 200 životinjskih i više od 500 biljnih vrsta od interesa za EU, za koje je potrebno obezbijediti povoljno stanje očuvanja i koje su povezane sa šumskim staništima (vrste koje trajno ili povremeno borave, hrane se, reprodukuju i obavljaju druge životne procese). Isto važi i za Direktivu o pticama koja propisuje zaštitu za oko 180 vrsta ptica.

Neophodne mjere

Strategija šumarstva EU iz 1998 godine u dijelu “Očuvanje šumskog biodiverziteta” poziva upravljače šumskim područjima da sprovedu sljedeće mjere: da prihvate mehanizme očuvanja zdravlja i vitalnosti šumskih staništa,te da pošumljavanje obave na način koji neće negativno uticati na vrste i habitate (npr. pošumljavanje lokalnim vrstama). Isti dokument predlaže i mjere za očuvanje tradicionalnog načina upravljanja (npr. sistem ispaše) gdje bi usled nestanka ovih aktivnosti došlo do gubitka biodiverziteta.

Osnovni uvjet za dobru funkcionalnost šuma koje pripadaju Natura 2000 jest angažovanost vlasnika šuma i stručnjaka. Naime, ne postoji namjera da se blokiraju sve ekonomske funkcije šuma, no najviši prioriteti u njihovom komercijalnom iskorištavanju moraće se prilagoditi zahtjevima ekološke funkcije i očuvanja biološke raznovrsnosti u najvećem broju šumskih lokaliteta. Ovo može zahtijevati promjene u postojećoj praksi upravljanja, bilo pronalaženjem novih i dodatnih izvora prihoda i zadržavanjem tradicionalnog oblika upravljanja (čija profitabilnost je u opadanju) ili povećanjem subvencija za korištenje drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda dobijenih na održiv način.

Područja Natura 2000 nude prednost u visokom ekološkom i kulturnom kvalitetu roba i usluga. Za ovo je potreban poseban pristup upravljanju šumama s ciljem da se ujedine ekonomske, ekološke i socijalne naknade. To takođe podrazumijeva bolju komunikaciju s javnošću i kontinuirani rad sa šumarima i udruženjima vlasnika šuma. Tako će se ispuniti obaveze u pogledu očuvanja biološke raznovrsnosti, odnosno dokazat će se da je moguće proizvesti kvalitenu robu i usluge bazirane na održivim metodama.

Potrebna bolja informisanost

Direktiva o staništima osigurava jasne kriterijume za komponentu očuvanja šumskog biodiverziteta i zahtjeva koji moraju biti uzeti u obzir tokom planiranja gazdovanja šumama. Stroge procedure su predviđene i za monitoring i izvještavanje o stanju očuvanosti šuma, gdje posebnu ulogu imaju i nevladine organizacije. Njeno sprovođenje poboljšava znanje svih učesnika o šumskim resursima, šumskom biodiverzitetu, njihovom očuvanju te poboljšava komunikaciju između institucija zaštite prirode, šumarskog sektora, vlasnika šuma, naučnih zajednica, nevladinih organizacija i ostalih zainteresovanih strana.

S druge strane, sprovođenje direktiva zavisi od pouzdanih podataka o rasprostranjenju vrsta i staništa sa dodataka direktiva, i u mnogim zemljama oni nedostaju. Tu je i nedostatak znanja zainteresovanih strana, prije svega među šumarima, o vrstama i njihovim ekološkim zahtjevima, kao i o stvarnim prijetnjama za ove vrste i staništa. Standarde za monitoring statusa očuvanja vrsta nerijetko je teško dogovoriti.

Obzirom da je utvrđivanje Natura 2000 lokaliteta, prema Direktivi o staništima, čisto naučni proces, vlasnici i korisnici šuma su nerijetko naknadno informisani da njihove šume pripadaju Natura 2000 mreži, te da će morati poštovati dodatne planove upravljanja. Ovo izaziva njihove reakcije kroz zahtjeve za kompezatorskim mjerama koje je, ukoliko postoji sistem kompezacije u zemlji, često teško odrediti ili ih izračunati. Iz tog razloga mora se obezbijediti pravovremena i kvalitetna saradnja između svih učesnika u procesu. Primjeri pozitivne prakse iz okruženja i zemalja EU na ustanovljavanju i upravljanju šumskim Natura 2000 lokalitetima svakako mogu koristiti svim stranama.

Nataša Kovačević,
Green Home

Zakon, Strategija, Uredba – postoji li učešće javnosti u donošenju odluka vezanih za zaštitu prirode Srbije?!

U poslednja tri meseca članice mreže Natura 2000 Resursni centar Srbije iskusile su šta znači lobirati za promene zakona, kako je zanimljivo strateški planirati očuvanje biodiverziteta i na koji način moramo da učestvujemo u brojnim procesima koji se dešavaju u Srbiji, a povezani su sa zaštitom prirode.

Intenzivan rad krenuo je u septembru, nakon uviđanja da je nacrt Zakona o izmenama i dopunama zakona o zaštiti prirode najblaže rečeno neadekvatan! Zajednički stav članova Mreže bio je da takav način pripreme izmena i dopuna zakona, kao i neuvažavanje mišljenja stručnih institucija i organizacija, ne vodi na dobro. Suštinski problem sa Predlogom izmena zakona predstavljao je član.13 koji se odnosi na zaštićena prirodna dobra i koji ovim izmenama postaje “akt usmeren ka zadovoljavanju megalomanskih potreba biznis-sektora na (inače neprihvatljivo malom) delu teritorije Srbije na kome se nalaze najočuvanije prirodne vrednosti i koji uživa zakonsku zaštitu” kao i član 4 i član 55 koji se odnose na transponovanje Direktive o staništima i Direktive o pticama u Zakon.

Kako je Vlada Republika Srbije, u trenutku naše reakcije, već usvojila Nacrt zakona (koji potom postaje Predlog), jedina institucija kojoj smo mogli da se obratimo je Skupština Republike Srbije - Odbor za zaštitu životne sredine. Poslali smo dopis Odboru sa našim predlogom izmena i dopuna.

Nakon toga, obavljeno je mnogo telefonskih razgovora i sastanaka, uključujući i jedan u Skupštini Srbije.

Rezultat: Ministar Dulić je za skupštinskom govornicom obrazlagao u "načelnom pretresu-raspravi" potrebe i razloge za donošenje predloženog seta zakona, između ostalih i Predloga zakona o imenama i dopunama Zakona o zaštiti priode. Tom prilikom, Ministar je rekao "da predlaže da se ovaj Zakon vrati Odboru za životnu sredinu Skupštine Srbije ne bi li se našao kompromis između člana 13. Predloga i člana 35. važeceg zakona".

A potom je sve sređeno na tradicionalan način: seli tamo neki ljudi i dogovorili se! Na sajtu Ministarstva životne sredine pojavila se nova verzija Nacrta zakona o izmenama i dopunama zakona o zaštiti prirode, koja se razlikuje od one koju je Skupština Srbije usvojila 23. novembra 2010. godine.

Kompromis je donekle postignut, ali generalno nezadovoljstvo procesom i načinom (ne)uključivanja javnosti ostaje.

U međuvremenu su nevladine organizacije dobile poziv da pošalju svoje komentare na nacrt Strategije za biološku raznovrsnost Srbije. Komentari članova mreže su objedinjeni i poslati Ministratstvu. Na žalost, većina sugestija nevladinih organizacija nije uzeta u obzir. Bez obzira na to, nadamo da smo imali veliki uticaj na donosioce odluka!

Potom smo, opet organizovano, uputili sugestije za unapređivanje Uredbe o ekološkim mrežama. Usledila je srdačna zahvalnost za učešće u komentarisanju i slanju sugestija na ovaj dokument od strane Ministrstva. Konačnu verziju Uredbe čekamo.

Nije lako, ni najmanje, učestvovati u procesu donošenja odluka. Iako mlada, mreža Natura 2000 Resursni centar Srbije je pokazala da ima dovoljno znanja, volje i motivacije da bude učesnik ovih važnih procesa. Takođe, kao što je rečeno na početku teksta, naučili smo kako ‘’moramo’’. Jer to kako bi trebalo, šta je najbolje za sve i kako se to radi u drugim društvenim okruženjima, ne može da se primeni, na žalost, u Srbiji.

Milka Gvozdenović,

Mladi istraživači Srbije

VAŠ GLAS

Pročitajte što o Natura 2000 misle predstavnici pojedinih nevladinih organizacija iz Srbije i Crne Gore

Milorad Mitrović, NVO Breznica, Crna Gora

Milorad Mitrović, NVO Breznica, Crna Gora

Natura 2000 infocentar je relativno mlada mreža koja okuplja 27 NVO-a iz Crne Gore. Koji je vaš cilj?

Pokušavamo neka područja koja su nama interesantna staviti u mrežu Natura 2000 i Emerald mrežu. Jako se malo zna o Natura 2000 u Crnoj Gori, pa i mi, zapravo, radimo neke pionirske korake. Mi smo zahvaljujući dobrim kontaktima među sobom već dosta uradili, no naša saradnja s institucijama je još na niskom nivou. Oni u stvari i ne znaju mnoge stvari o Natura 2000 pa je stoga i naša saradnja tradicionalno loša. Prema tome, i nemaju potrebu da se to promijeni. Onaj NVO koji se pobuni protiv nečega smatra se kao državni neprijatelj. No nadam se da će se to promijeniti. Idemo polako, prisiljavamo ih na tu saradnju koja će morati da dođe kad-tad, kao što je došla i u drugim zemljama EU.

Kako će Crna Gora gledati na Natura 2000?

Pa isto onako kako gleda na ekologiju općenito. Crna Gora je prije 20 godina sebe proglasila ekološkom državom i tako postala prva ekološka država u svijetu. Danas nemamo ni „e“ od ekologije, odnosno ekološke države. Kažemo da imamo najljepšu zemlju na svijetu. Ja bih se s time složio da se stranci koji slušaju takve priče ne moraju voziti po lošim putevima, punim rupa i opasnih krivina, a usput se sreću sa deponijama smeća… Da ne kažem da kada dođu na odredište, ne pronalaze parkiralište, toalet i sl. Da li smo mi zaista ekološka država? Ako institucije žele vidjeti Crnu Goru u Evropi i imati ekološku državu i turističku destinaciju, svi zajedno moramo mnogo raditi ne samo na Naturi 2000 nego i na običnim stvarima. Prvo moramo naučiti da ne bacamo smeće…

Milica Pucar, EkoForum, Srbija

Koje je vaše mišljenje o ekološkoj mreži Natura 2000?

To je odličan mehanizam zaštite životne sredine. Ono što mi smeta su silna teoretisanja i pisanja izveštaja o stanju životne sredine, dok je Natura 2000 nešto što se dešava u javnosti i što je primenjivo na terenu.

Što će Srbija misliti o Natura 2000?

Stvarno ne znam. Pitanje je samo kako će se to predstaviti ljudima i na koji način će se to sistemski rešiti. Uvek je problem implementacija, u svemu, pa i u Naturi. Ako se mi potrudimo i ako civilni sektor bude dobro sarađivao sa državnim institucijama, od toga će zavisiti i kako će narod na to gledati.

Jeste li nekako vezani uz neka buduća područja Natura 2000?

Priroda mog posla je takva da sam vezana za reke i za vodene ekosisteme. Predstoje nam neka istraživanja Dunava i naših velikih reka poput Save ili Tise. To je nešto na čemu ću ja raditi u nekom narednom periodu i nadam se da će nešto od toga ući u Natura sajtove.

Imate li ideju kako bi se Natura mogla približiti običnom čovjeku?

Mnogo je toga negativnog oko nas i ljudi bi trebalo da vide da postoji dobra saradnja između civilnog sektora i institucija. Kada narod vidi da različite grupe ljudi dobro sarađuju i da su zajedničkim naporima dobili dobar rezultat, stvoriće se dobra priča. Kako će se to predstaviti – koja agencija, mediji, vizualni identitet… – to je više tehnička stvar. Zadovoljna sam u kom smeru ide dosadašnja saradnja i mislim da se sve više prepoznaje značaj civilnog sektora. Imam osećaj da se uvažava naše mišljenje, pogotovo od stranih eksperta koji imaju uvid u to koliko je važan nevladin sektor. Oni to prenose činovnicima u državnom aparatu i verujem da će dobar primer te saradnje biti najbolji marketing za promovisanje Natura 2000.

Dejan Zagorac, Eko centar, Srbija

Što mislite o Natura 2000?

Natura je jedan od najinteresantnijih programa Evropske unije i najvažnija za ostvarivanje ciljeva u oblasti zaštite životne sredine i drago mi je da ste se organizovali i napravili takav projekat u kojem Srbija i Crna Gora surađuju.

Što vi osobno možete napraviti za popularizaciju Natura 2000?

Ja najviše mogu da napravim kroz edukaciju i kroz širenje informacija o Naturi 2000, pogotovo što je moja organizacija član grupe Natura 2000 CEEweba, koja je koalicija nevladinih organizacija iz regiona centralnoistočne Evrope i tamo se često organizuju seminari o raznim aspektima Natura 2000, a sada će se najverovatnije organizovati neka stimulacija biogeografskih seminara za zemlje zapadnog Balkana, što će i nama pomoći da u budućim koracima pristupanja EU budemo pripremljeni za pristupanje i za Natura 2000. Inače bi bilo lepo da se mi, nevladine organizacije, nametnemo vlastima kao dostojan partner i da otpočetka surađujemo. Naravno, moramo da budemo spremni za to, kao i za biogeografske seminare. Moramo da budemo sposobni i da pripremimo „shadow listu“ ugroženih vrsta, za što još, mislim, nevladine organizacije u Srbiji nemaju dovoljno kapaciteta.

Znaju li zaposlenici u institucijama dovoljno o Natura 2000?

To mi je teško da procenim. Oni imaju jedan Tvining projekat, imali smo zajednički sastanak… Tu je i Zavod za zaštitu prirode, ali nisam siguran da postoji potreban kapacitet u državnim organima. Ne isključujem mogućnost da će oni nekog da angažuju i opet da to nešto bude netransparentno i na brzinu. E sad je naša uloga opet da budemo watchdogovi, ali bilo bi najbolje da se odmah uključimo. Zasad ili nismo pozvani ili je pozvan samo uski krug. Zato bi bilo dobro da poboljšamo komunikaciju među samim nevladinim organizacijama, zbog čega je ovaj projekat jako dobar.

Bjanka Prakljačić, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Crna Gora

Što Natura 2000 znači za zaštitu ptica?

Općenito je Natura 2000 jedan od najboljih načina za zaštitu rirode. Kako se sastoji iz Ptičje i Habitatne direktive, a moja organizacija se bavi zaštitom ptica, Ptičja direktiva je odlično oruđe s kojim mi možemo da propagiramo naše ciljeve.

Kako će Natura 2000 biti prihvaćena u Podgorici, gdje vaša organizacija djeluje?

Natura 2000 podržava održivi ruralni razvoj i stvara mogućnost za proglašenje IBA staništa. Crna Gora ima veliki potencijal u turizmu, a bird watching je jedan od najboljih vidova turizma. Tako već sada imamo dobru podršku u želji da se implementira Natura 2000, pogotovo od državnih institucija i ministarstva.

Imate li neki savjet za institucije, kako da se pripreme za implementaciju Nature?

Moja je organizacija specifična u svojoj sferi djelovanja pa teže možemo dati neki konkretan prijedlog… Za sve one koji su zainteresovani da vrše popularizaciju Natura 2000 u Crnoj Gori, ja im savjetujem da krenu sa turističkom ponudom, da tu uhvate dobar oslonac i onda krenu dalje.

Petra