VAŠ GLAS

Pročitajte što o Natura 2000 misle predstavnici pojedinih nevladinih organizacija iz Srbije i Crne Gore

Milorad Mitrović, NVO Breznica, Crna Gora

Milorad Mitrović, NVO Breznica, Crna Gora

Natura 2000 infocentar je relativno mlada mreža koja okuplja 27 NVO-a iz Crne Gore. Koji je vaš cilj?

Pokušavamo neka područja koja su nama interesantna staviti u mrežu Natura 2000 i Emerald mrežu. Jako se malo zna o Natura 2000 u Crnoj Gori, pa i mi, zapravo, radimo neke pionirske korake. Mi smo zahvaljujući dobrim kontaktima među sobom već dosta uradili, no naša saradnja s institucijama je još na niskom nivou. Oni u stvari i ne znaju mnoge stvari o Natura 2000 pa je stoga i naša saradnja tradicionalno loša. Prema tome, i nemaju potrebu da se to promijeni. Onaj NVO koji se pobuni protiv nečega smatra se kao državni neprijatelj. No nadam se da će se to promijeniti. Idemo polako, prisiljavamo ih na tu saradnju koja će morati da dođe kad-tad, kao što je došla i u drugim zemljama EU.

Kako će Crna Gora gledati na Natura 2000?

Pa isto onako kako gleda na ekologiju općenito. Crna Gora je prije 20 godina sebe proglasila ekološkom državom i tako postala prva ekološka država u svijetu. Danas nemamo ni „e“ od ekologije, odnosno ekološke države. Kažemo da imamo najljepšu zemlju na svijetu. Ja bih se s time složio da se stranci koji slušaju takve priče ne moraju voziti po lošim putevima, punim rupa i opasnih krivina, a usput se sreću sa deponijama smeća… Da ne kažem da kada dođu na odredište, ne pronalaze parkiralište, toalet i sl. Da li smo mi zaista ekološka država? Ako institucije žele vidjeti Crnu Goru u Evropi i imati ekološku državu i turističku destinaciju, svi zajedno moramo mnogo raditi ne samo na Naturi 2000 nego i na običnim stvarima. Prvo moramo naučiti da ne bacamo smeće…

Milica Pucar, EkoForum, Srbija

Koje je vaše mišljenje o ekološkoj mreži Natura 2000?

To je odličan mehanizam zaštite životne sredine. Ono što mi smeta su silna teoretisanja i pisanja izveštaja o stanju životne sredine, dok je Natura 2000 nešto što se dešava u javnosti i što je primenjivo na terenu.

Što će Srbija misliti o Natura 2000?

Stvarno ne znam. Pitanje je samo kako će se to predstaviti ljudima i na koji način će se to sistemski rešiti. Uvek je problem implementacija, u svemu, pa i u Naturi. Ako se mi potrudimo i ako civilni sektor bude dobro sarađivao sa državnim institucijama, od toga će zavisiti i kako će narod na to gledati.

Jeste li nekako vezani uz neka buduća područja Natura 2000?

Priroda mog posla je takva da sam vezana za reke i za vodene ekosisteme. Predstoje nam neka istraživanja Dunava i naših velikih reka poput Save ili Tise. To je nešto na čemu ću ja raditi u nekom narednom periodu i nadam se da će nešto od toga ući u Natura sajtove.

Imate li ideju kako bi se Natura mogla približiti običnom čovjeku?

Mnogo je toga negativnog oko nas i ljudi bi trebalo da vide da postoji dobra saradnja između civilnog sektora i institucija. Kada narod vidi da različite grupe ljudi dobro sarađuju i da su zajedničkim naporima dobili dobar rezultat, stvoriće se dobra priča. Kako će se to predstaviti – koja agencija, mediji, vizualni identitet… – to je više tehnička stvar. Zadovoljna sam u kom smeru ide dosadašnja saradnja i mislim da se sve više prepoznaje značaj civilnog sektora. Imam osećaj da se uvažava naše mišljenje, pogotovo od stranih eksperta koji imaju uvid u to koliko je važan nevladin sektor. Oni to prenose činovnicima u državnom aparatu i verujem da će dobar primer te saradnje biti najbolji marketing za promovisanje Natura 2000.

Dejan Zagorac, Eko centar, Srbija

Što mislite o Natura 2000?

Natura je jedan od najinteresantnijih programa Evropske unije i najvažnija za ostvarivanje ciljeva u oblasti zaštite životne sredine i drago mi je da ste se organizovali i napravili takav projekat u kojem Srbija i Crna Gora surađuju.

Što vi osobno možete napraviti za popularizaciju Natura 2000?

Ja najviše mogu da napravim kroz edukaciju i kroz širenje informacija o Naturi 2000, pogotovo što je moja organizacija član grupe Natura 2000 CEEweba, koja je koalicija nevladinih organizacija iz regiona centralnoistočne Evrope i tamo se često organizuju seminari o raznim aspektima Natura 2000, a sada će se najverovatnije organizovati neka stimulacija biogeografskih seminara za zemlje zapadnog Balkana, što će i nama pomoći da u budućim koracima pristupanja EU budemo pripremljeni za pristupanje i za Natura 2000. Inače bi bilo lepo da se mi, nevladine organizacije, nametnemo vlastima kao dostojan partner i da otpočetka surađujemo. Naravno, moramo da budemo spremni za to, kao i za biogeografske seminare. Moramo da budemo sposobni i da pripremimo „shadow listu“ ugroženih vrsta, za što još, mislim, nevladine organizacije u Srbiji nemaju dovoljno kapaciteta.

Znaju li zaposlenici u institucijama dovoljno o Natura 2000?

To mi je teško da procenim. Oni imaju jedan Tvining projekat, imali smo zajednički sastanak… Tu je i Zavod za zaštitu prirode, ali nisam siguran da postoji potreban kapacitet u državnim organima. Ne isključujem mogućnost da će oni nekog da angažuju i opet da to nešto bude netransparentno i na brzinu. E sad je naša uloga opet da budemo watchdogovi, ali bilo bi najbolje da se odmah uključimo. Zasad ili nismo pozvani ili je pozvan samo uski krug. Zato bi bilo dobro da poboljšamo komunikaciju među samim nevladinim organizacijama, zbog čega je ovaj projekat jako dobar.

Bjanka Prakljačić, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Crna Gora

Što Natura 2000 znači za zaštitu ptica?

Općenito je Natura 2000 jedan od najboljih načina za zaštitu rirode. Kako se sastoji iz Ptičje i Habitatne direktive, a moja organizacija se bavi zaštitom ptica, Ptičja direktiva je odlično oruđe s kojim mi možemo da propagiramo naše ciljeve.

Kako će Natura 2000 biti prihvaćena u Podgorici, gdje vaša organizacija djeluje?

Natura 2000 podržava održivi ruralni razvoj i stvara mogućnost za proglašenje IBA staništa. Crna Gora ima veliki potencijal u turizmu, a bird watching je jedan od najboljih vidova turizma. Tako već sada imamo dobru podršku u želji da se implementira Natura 2000, pogotovo od državnih institucija i ministarstva.

Imate li neki savjet za institucije, kako da se pripreme za implementaciju Nature?

Moja je organizacija specifična u svojoj sferi djelovanja pa teže možemo dati neki konkretan prijedlog… Za sve one koji su zainteresovani da vrše popularizaciju Natura 2000 u Crnoj Gori, ja im savjetujem da krenu sa turističkom ponudom, da tu uhvate dobar oslonac i onda krenu dalje.

Petra

Kako (ni)sam ubedio tetku da je biodiverzitet bitan

Šira javnost u Srbiji, svejedno obrazovana ili neobrazovana, ne shvata na pravi način problem gubitka biodiverziteta i zašto bi taj problem trebalo da se tiče svakog od nas. Gubitak vrsta posmatra se kao problem izdvojenih grupa naučnika i zaljubljenika u prirodu, ili hir „euroentuzijasta“ koji, umesto da se uhvate u koštac sa ozbiljnim društvenim problemima, bave se zaštitom glista i gusenica (a jug Srbije gladuje..).
Moja šira rodbina, uglavnom, ne shvata ni čime se ja bavim. Znaju da ne radim ništa fizički i da sedim u kancelariji i da posećujem seminare, i vrlo retko pokazuju interesovanje za ono šta ja to učim na tim seminarima i kakve projekte realizujem. Misle da se nisam loše snašao, ali eto, nije to ništa konkretno, kao što rade pravnici i ekonomisti. Zaštita životne sredine njih asocira na sakupljanje kesa i, eventualno, zamenu starih sijalica, novim, štedljivijim.
Desilo se da me je tetka , posle nedeljnog ručka, iz kurtoazije, pitala kako je bilo u Podgorici na seminaru ne očekujući nikakav konkretan odgovor.
Ja sam, u cilju eksperimenta, počeo da joj objašnjavam da sam bio na seminaru o Naturi 2000, programu koji se bavi zaštitom prirodnih područja iz Direktive o staništima i pticama...
- A, jaoj znam. Gledala sam na TV da neki ludaci u Nemačkoj prave prolaz za žabe ispod autoputa.. c c ne znaju više na šta da troše pare, reče tetka koja je nekad bila moj uzor u načitanosti i praćenju trendova, a sada je konzument masovne kulture i samo u prolazu uhvati neki ovakav prilog.
- Što ludaci, rekoh ja, možda je ta žaba ugrožena vrsta, i ako je istrebe poremetiće se čitav sistem i počeće poplave i klizišta, uzvratih ja.
- Ma kako da ne, bolje bi bilo da naprave kuću za beskućnike, smrzavaju se po ovoj zimi.
- A šta ako te žabe jedu neke bube, pa kad nestane žaba, bube pojedu lišće, pa se osuši drveće i onda klizište odnese kuće, pa će i ljudi u tom kraju postati beskućnici, počeh ja da metodom za „malog Pericu“ objašnjavam usluge eko sistema.
- Ajde ne pričaj, pa valjda bi onda poprskali bube nekim pesticidima...
- I ti bi onda pojela te jabuke sa takvog drveta?
- Bože sačuvaj, ja kupujem samo neprskane jabuke. Neću valjda da se trujem.
- Pa zar onda nije bolje da insekte pojedu prirodni neprijatelji i da svi jedemo neprskane jabuke...
- Baš si genije, mora da vas o tome uče na seminaru. Uostalom pitanje je da li uopšte žabe jedu te štetočine. Mada kad bolje razmislim, ima tu neke logike...
-Nije ni važno, hoću da kažem da je sve povezano i da je svaka vrsta važna...
- Ajde molim te pusti film ima na „Avali“, svašta ti pada na pamet...
Prošlo je pola filma a onda tetka reče u pola glasa:
-Pa jeste, kad sam ja bila mala nije bilo pesticida, a voće je bilo ukusno i zdravo. Mora da je tada neko tamanio crve na prirodan način. Ali stvarno da kopaju tunel za žabe...ipak je to preterano bacanje para, kad toliko ljudi gladuje.
Dejan Zagorac

VOLONTERI za mrežu N2000?!!

EUROPSKA KOMISIJA PREDSTAVILA EUROPSKU GODINU VOLONTERSTVA 2011.

Da bi istaknula volonterski rad, potakla i druge da se pridruže i dotakla se problema s kojima se volonteri suočavaju, Europska godina volonterstva (EGV) – 2011. ima četiri glavna cilja: ukloniti prepreke za volonterski rad u EU, osnažiti volonterske organizacije i jačati kvalitetu volonterstva, nagraditi i odati priznanje volonterskim aktivnostima te podići javnu svijest o vrijednosti i važnosti volonterstva.
Komisija će poticati razmjenu dobrih praksi između vlasti zemalja članica i volonterskih organizacija. Glavna će pozornost biti posvećena obuci volontera, akreditaciji i osiguranju kvalitete kao i djelotvornom povezivanju potencijalnih volontera i povoljnih prilika za volonterske aktivnosti.
Komisija će poticati nove mrežne inicijative diljem Europe kako bi se time potakla razmjena i sinergija između volonterskih organizacija i drugih sektora, naročito poslovnog.
Više o tome:
http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=2848
http://europa.eu/volunteering/

Predstavnici NVO-a trenirani za komuniciranje o Natura 2000

Trodnevni trening o komunikaciji s različitim stakeholderima oko Natura 2000 održan je prvih dana decembra u Podgorici

Prvi dani decembra ekipi projekta "Partnerske akcije za zaštitu biodiverziteta na zapadnom Balkanu" bili su u znaku treninga za lakšu komunikaciju sa stakeholderima oko ekološke mreže Natura 2000. Trodnevni je trening održan u Podgorici, a pratili su ga predstavnici ponekih NVO-a iz Natura 2000 mreža iz Crne Gore i iz Srbije. Trening koji je organizirala ekipa crnogorskog NVO-a Green Home, partnera Mladim istraživačima Srbije na ovom projektu, vodili su eksperti WWF-a Christoph Stein i Petra Boić Petrač.

Kako zbog spriječenosti nije bio u mogućnosti sudjelovati na treningu o zagovaranju i lobiranju u junu u Beogradu, Stein je kroz dvosatni trening uz odličnu vježbu definiranja riječi "advocacy" i ukazivanja na članke na tu temu u lokalnim novinama, vodio trening o zagovaranju. Na to se nadovezao novim predavanjem o razvijanju političkih poruka, također uz zanimljivu vježbu po čemu su zapamćeni svi

njegovi treninzi. Prvi je dan završila Boić Petrač predavanjem o WWF-ovoj akciji Sat za planet. Bio je to način da se učesnicima pokaže kako se uspješnim komuniciranjem može doći do zavidnih rezultata u kratkom vremenskom roku. Trenerica je predstavila uspjehe Earth Houra u cijeloj regiji izuzev Crne Gore, o kojoj je ispričala domaćica treninga i organizatorica Earth Houra u Crnoj Gori posljednje dvije godine Nataša Kovačević iz Green Homea.

Drugi je dan protekao u znaku komunikacije u Natura 2000. Boić Petrač je ukazala na zamke kojih se treba pribojavati pri komunikaciji oko ekološke mreže s naglaskom na što razumljiviju komunikaciju, odnosno izbjegavanje suviše stručnih riječi. U Naturi su stakeholderi podijeljeni u četiri skupine: stakeholderi kojih se izravno ili neizravno tiče Natura 2000 (poljoprivrednici, vlasnici zemljišta, turistički djelatnici, šumari, lovci, ribari...), lokalne i državne vlasti (odnosno oni koji svojim zakonima utječu na Natura 2000), opća javnost i NVO-i. Kako je trening

bio za NVO-e, četvrta skupina nije dotaknuta, već se trening koncentrirao na prve tri skupine dajući naglaske kako najbolje s njima komunicirati. Nakon tog treninga uslijedila je sesija s gošćama novinarkama. Petri su se pridružile Marijana Bojanić iz Vijesti te Milica Krgović iz Dana. Novinarke su pričale o svojim iskustvima s NVO-ima, o učestalosti objave tema o ekologiji, o njihovom pristupu, prisutni ma su dale savjete kako lakše "doći" do objave u novinama ili na televiziji... Kratkom vježbom o tome kako što učinkovitije napisati press release, Marijana je pomogla ukazati na eventualne "trikove".

Popodnevna je predavanja drugog dana započeo Christoph Stein treningom o strategiji zagovaranja i komuniciranja, nakon čega je održao i predavanje o stvaranju pratnerstva. Tanja Petrović i Milka Gvozdenović iz Mladih istraživača Srbije predstavile su dosadašnje rezultate projekta te najavile objavljivanje natječaja za male grantove. Unutar ovog IPA projekta predviđena su sredstva za 15 malih grantova (5 u Crnoj Gori i 10 u Srbiji), a koji će biti uvjeti za njihovo dobivanje moći ćete doznati već idućeg tjedna putem Natura 2000 mreža te na ovom blogu.

Posljednji je dan također bio u znaku malih grantova. Projektni je tim sudionicima ovog treninga omogućio razmišljanje o svojim malim projektima te njihovo predstavljanje. Sudionici su doznali što o njihovim idejama misli cijeli projektni tim, a naročito veliki stručnjak za projekte Christoph Stein, koji im je i svojim savjetima pomogao za buduću razgradnju projektne ideje i prijavljivanje na skorašnji natječaj.

Ako imate bilo kakvih pitanja vezanih uz ovaj trening, slobodno nam se javite!

PS - Boki i Dado s vodom... Onima koji su doživjeli, fotka je za pamćenje! Onima koji nisu, ni sati objašnjavanja ne bi bili dovoljni... ;-)))

Prvi koraci ka uspostavljanju ekološke mreže u Srbiji

Ekološka mreža koja je u Evropi u funkciji na preko milion kvadratnih kilometara moraće se uspostaviti i u Srbiji ukoliko želi postati deo te zajednice zemalja. Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja Srbije je početkom oktobra stavila na javni uvid Nacrt Uredbe o ekološkoj mreži. Srbija naravno nema alternativu u vezi donošenja ovakvih strateških dokumenata koji će – osim što su potreba vremena u kojem živimo – da uokvire naše korake prema EU.

Ali omaške se moraju ispraviti, to je i cilj stavljanja na javni uvid, jer više očiju vidi više.

I ovlaš čitanje bez duboke analize ovog strateškog dokumenta otkriva ozbiljne probleme. Naročito ako se paralelno čita sa izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode jasno se vide napori vlade Srbije na minimalizaciji obaveza prema ovom zahtevu EU. Pristup naših organa vlasti prema subjektu prirode nećemo da karakterišemo, ali ćemo se kritički osvrnuti na priloženu mapu predložene (preliminarne?) ekološke mreže. Mapa mora biti nezvanična, neka vrsta analize stanja, obzirom da sama uredba definiše zadatke na uspostavljanju mreže sa opsegom od dve godine a i u samom nazivu nosi “centralna područja” što će reći kostur.

Iako preliminarna, ova mapa govori sama za sebe: ucrtana mreža ne samo da deluje nedovoljno ako je vizuelno usporedimo sa zemljama u okruženju (priložene šematske mape), već i nije mreža u pravom smislu te reči. Postoje ogromni nepovezani delovi, primer čega smo obradili na Vojvodini (pošto smo mi iz Vojvodine).

Delove koji nisu povezani prikazali smo strelama. Delove koji u ovakvom vidu izolovanosti nemogu dugoročno opstati u pogledu konzervacije biodiverziteta obeležili smo krugovima. Kako ovde izgleda najviše će trpeti Bačka (gde ja živim) a "žrtvovan" je i velik deo Banata. Ne bih rekao da naše droplje (ove prelepe stepske ptice iz klase najugroženijih) imaju velike šanse za širenje areala sa severa prema jugu Banata – trebale bi da prelete reke i velike gradove, jer koridora nema!

A šta je sa stotinama kvadratnih kilometara koje su ovom mrežom “otpisane” (gde možda živite vi)?!
1) I tamo žive ljudi, a neko je odlučio ne pitajući ih
2) Natura2000 nije samo obaveza za priključenje već ujedno i strateški projekat pokrenut idejom da je priroda potrebna čoveku, a ne obratno. Priroda nije nekakav dodatak ljudskoj civilizaciji i sprega ljudskog napretka! Natura područja nisu samo još jedan od "problema" i zahteva koje treba ispuniti, već – svidelo se to nekome ili ne – predstavljaju pitanje kome treba pristupiti sa punom ozbiljnošću.
3) Kako stoji u prezentaciji Ministarstva „Zaštita prirode u Srbiji i Natura 2000“ uključivanje određenih područja u Natura 2000 mrežu „trebalo bi da predstavlja izvor ponosa za lokalno stanovništvo” koje u njima živi, a ipak, čini se, postoji subtilno isključivanje velikog dela Srbije i insistiranje i dalje na minimumu!

Onaj koji je za Srbiju uradio predlog mreže u ovoj fazi i dalje razmišlja u kontekstu međusobno udaljenih velikih celina i naziva to "mreža" – da li je moguće da država nema ništa novo i originalno da doda Nacionalnim parkovima i IBA područjima, ili je to odraz nebrige i nezalaganja? I prilog 1, Ekološki značajna područja republike Srbije, prikazuje da se bez dodatnih ulaganja u istraživanje samo kopira šema razrađena u IBA, Emerald i još nekoliko projekata. Ipak, kaže se u tekstu da i Zavodi povremeno dodaju nova područja za zaštitu i kontinualno rade na monitoringu stanja i reviziji zaštite. U narednom periodu i grupe NVO će predlagati još nekoliko novih područja (tzv. Shadow liste). Vojvodina je primer za koji se kaže da u njoj nije moguće povećati područja pod zaštitom i pronaći nove ekološke koridore. Kako je to moguće izjaviti u pokrajini koja sa postotkom pošumljenosti od ispod 6 % spada u najopustošenija područja Evrope?! Stalno se govori o neminovnoj potrebi pošumljavanja a šume i poljozaštitni pojasevi su ujedno i koridori prve klase! Gde je takvo strateško planiranje u Uredbi? Šta je nadalje sa poljoprivredno bezvrednim slatinama od kojih je zaštićen tek neznatan deo? Šta je sa preko 2000 malih stajaćih voda samo u Vojvodini? Šta je sa preko 200 javnih pozajmišta gline, peska, šljunka sa površinom od nekoliko hektara u skoro svakoj opštini a koji uglavnom služe kao ilegalna deponija? Šta je sa mrtvajama i delimično plavnim područjima bez planova i rešenja melioracije a svake godine nastanjena su masom ptica? A verovatno još nismo iscrpili i pomenuli sve ekološke potencijale!

Na primeru Poljske (izvor CEEweb) prikazali smo koliko se predlog vlade i ujedinjene NVO može u znatnoj meri razlikovati, a tu je i ekspertska analiza od strane EU, tako da će se situacija sigurno dinamično menjati. Tek smo na početku priče. Pregovori oko zaštite mogu postati diplomacijsko pitanje za Srbiju, iako je među prioritetima Strategije o priključenju tek na 600 i nekoj strani! Unatoč činjenici da bi ova zemlja imala mnogo toga da zaštiti i uprkos tome da Srbija ima čime da se ponosi pred međunarodnom zajednicom – i sačuvani predeli i dobra ekološka tradicija. Za sada su ti predeli sačuvani, ali imamo razloga za zabrinutost.

Gledajući mapu pada u oči da za "užu" Srbiju postoji znatan broj tačkastih lokacija, dok za područje Vojvodine nema nijedne. Da li je to odraz neusaglašenosti dva Zavoda ili samo drugačijeg metodološkog pristupa dvemu različitom biogeografskom regionu?

Samo jedna od neprimećenih opaski: u obrazloženju Uredbe stoji da je Srbija započela IPA projekat - botanički značajna područja - 2001. (?) dok ga je Velika Britanija započela tek 2005. a mnoge zemlje u okruženju (uključujući Mađarsku, Rusiju, Italiju, Irsku) zaključno sa 2010. ga nije još završila (informacije od Plantlife International). Ni Srbija nije završila projekat, a ipak se koristi kao osnova za mrežu!

Uredbom (član 13) se Zavodi za zaštitu prirode restriktuju u definisanju mreže Natura 2000, što je opet, iz pogleda civilnog društva neprihvatljivo jer je EU u slučaju svake do sada zemlje u priključenju insistiralo na učešću NVO u procesu. Osim toga odluka o sudbini prirodnih resursa koje će Srbija ultimativno zaštiti po ulasku u EU je od nacionalnog interesa i tiče se svih građana zemlje – u ovaj proces treba uključiti sve subjekte društva i njemu pristupiti multidisciplinarno i multisferalno. Npr. energetski i rudarski sektor će tražiti svoj deo kolača površine Srbije, a ulaskom u EU otvaramo se ka ulagačima iz cele Evrope koji će zemlju gradnjom fabrika i destruktivne infrastrukture dodatno opustošiti! Upravo to je i cilj mreže Natura 2000, da se takav uticaj priključivanja i ulaska u zonu slobodne trgovine i slobodnih investicija blagovremeno kompenzuje.

Prema tome krajnji rezultat za koji su predviđene ambiciozne 2 godine može biti samo predlog za preliminarnu ekološku mrežu Srbije za koju će imati svoju reč kompletno društvo sa naučnim institucijama, nezavisnim ekspertima, udruženjima građana, pa u krajnju ruku i lokalne samouprave. Regioni koji će ostati zapostavljeni jer na njihovim područjima ne bude Natura 2000 područja biće izložene destruktivnim investicijama po prirodu njihovog kraja. Treba jasno razgraničiti da mi kao zemlja u svako doba možemo raditi na nekoj svojoj nezavisnoj mreži, ali napominjemo da revizija granica Natura 2000 nakon uspostavljanja i usvajanja od strane EU više neće biti moguća! U Hrvatskoj, koja je nekoliko koraka ispred Srbije u procesu integracije za odabir potencijalnih područja već je pokrenut proces javnih konsultacija. A štednje na prikupljanju terenskih podataka ne može da bude jer literaturnih nema dovoljno, o tome smo pisali u prethodnom postu.

Prema tome, može se zaključiti da će predlog državnih organa biti mreža područja od nacionalnog interesa i država će politički taktizirati da sigurno ne pređu 15 % teritorije (sa trenutnim 11 %). Smatram da građanstvo u ovom momentu nema sliku o važnosti odluka koje im se donose iznad glava. (Jedino se izjašnjavaju u vezi NATO članstva, a i to nije sporno iako se priča o referendumu.) Velika je uloga NVO u lobiranju i informisanju javnosti o Naturi. Biće to cenjkanje i povuci-potegni na relaciji država-narod-EU, a rezultat će biti na račun prirode i time svih nas! Da li će EU tražiti od Srbije još područja od internacionalnog interesa ne može se znati, ali je sigurno da ukoliko građanstvo, a unutar njega stručne organizacije na vreme ne uvide značaj njihove uloge u pripremi lista od lokalnog značaja, mnoga potencijalna područja se neće naći pod zaštitom, jer za njih neće postojati okvir finansiranja koji omogućuje EU. A mnogi krajevi će se dodatno osiromašivati od prirodnih vrednosti.

Ujedinjene Primedbe koje je grupa NVO (pri Natura 2000 Resursnom Centru Srbije) do predviđenog roka predala predlagaču Uredbe sadrže sledeće glavne elemente:
1) pitanje da li se predložena mreža nakon stupanja na snagu može menjati/dopunjavati
2) ne postoji logičan redosled u donošenju regulativa i one nisu međusobno usklađene
3) donosilac (država) nije definisao svoju ulogu sufinansiranja održivosti mreže za koju donosi uredbu – predložena je izmena definicije na "ovom uredbom se utvrđuje ekološka mreža... način upravljanja ekološkom mrežom i finansiranje ekološke mreže"
4) nije definisana uloga u finansiranju mreže od strane fizičkih i pravnih lica, javnih preduzeća i samouprava koji budu zaduženi za očuvanje i unapređenje poverenog im dela mreže
5) nejasno definisane mere upravljanja delovima ekološke mreže
6) opisu ekološki značajnih područja predloženo je da se dodaju "ekološki značajna područja Evropske unije NATURA 2000" kao posebna područja za očuvanje staništa i vrsta
7) predloženo je da se izraz "linearni" zameni sa "predeoni" elementi vezano za dodatna područja koja mogu poslužiti kao ekološki koridori. Izvrsna primedba, jer svako ko se bavi zaštitom prirode zna da linearni elementi ne mogu dugoročno da se zaštite zbog efekta ruba. (U takvom pogledu čak i Fruška gora predstavlja problem!)
8) nije svaki deo priloga uredbe dostavljen na uvid javnosti
9) Natura 2000 područja nisu stavljena u ispravan kontekst, jer se govori o njihovom "uspostavljanju" a ne "identifikaciji" do pristupanja Srbije EU. Obzirom na trenutni trend praktične i finansijske (ne)angažovanosti države na području zaštite prirode nerealno je očekivati da u skorijoj budućnosti kvalitet svih predloženih područja bude na "eukonform" nivou. Za sada smo sretni ako uklonimo samo divlje deponije sa horizonta, trenutno nepostoji nijedan upravljač zaštićenog dobra koji se na polju aktivne zaštite može hvaliti velikim rezultatima. Da podsetimo Natura 2000 zahteva FCS (favourable conservation status) predloženih staništa, što znači da populaciona dinamika organizama unutar njih treba da bude u stabilnom statusu ili rastu prirodnog potencijala i da specifična struktura i funkcije tog dobra budu kontinualno uspostavljene, merljivo bez znakova degradacije...

Ista grupa od 47 NVO nešto ranije predala je i svoje komentare i sugestije na Nacrt Strategije za biološku raznovrsnost Srbije, u kome se najviše kritikuje neusaglašenost terminologije, odsustvo jačanja kapaciteta lokalnih samouprava, upravljača zaštićenim dobrima i NVO i odsustvo uloge civilnog društva u pripremi Strategije i u generalnom odlučivanju, a izrazilo se zadovoljstvo na korišćenju trostepenog režima zaštite (po članu 35. aktuelnog Zakona o zaštiti prirode), uprkos najnovijim naporima na izmenama i dopunama Zakona.