NA SKADARSKOM JEZERU ZABILJEŽEN NAJMANJI BROJ VODENIH PTICA U POSLEDNJIH 20 GODINA

Zimsko prebrojavanje ptica, IWC jedno je od najproduktivnijih aktivnosti u monitoringu ptica, a koja se od 1967. godine provodi pod okriljem globalnog lidera za zaštitu močvara i njihovo održivo upravljanje pod nazivom Wetlands International. Svake godine dvadesetak hiljada ornitologa i volontera širom Evrope izbroji više od 15 miliona ptica.

Ova aktivnost se posljednjih godina sprovodi i na drugim kontinentima u više od 120 zemalja. Rezlultati zimskog prebrojavanja ptica koriste naučnicima za procjenu stanja vodene ornitofaune po zemljama i po staništima. Kako su ptice najbolji indikator stanja životne sredine rezultati zimskog prebrojavanja ukazuju i na promjene koje se dešavajau na močvarama a koje su u diretkoj vezi sa upravljanjem.

Zavod za zaštitu prirode uključuje Crnu Goru u ovaj program od 1991.godine od kada se obavlja zimsko prebrojavanje ptica na Skadarskom jezeru. Od 1999.godine prebrojavanje se vrši na Tivatskim solilima i Ulcinjskim močvarama da bi od 2006.godine ovim programom bile pokrivene i ostale vodene površine u državi.

Rezultati ovogodišnje monitoringa vodenih ptica na većini vodenih površina ne odstupaju od ranijih cenzusa. Međutim drastično je podbacilo stanje na Ulcinjskoj solani i Skadarskom jezeru. Na Skadarskom jezeru je izbrojano najmanje vodenih ptica u posljednjih 20 godina od kada se radi monitoring i 12 puta manje od najbolje godine prebrojavanja 1999. kada je na jezeru izbrojano oko 250 000 ptica. Ove godine na jezeru nije bilo baljoške koja je ujedno činila i najveći udio u ranijem prebrojavanju.

Broj pataka i gnjuraca takođe je bio najniži u posljednjih 20 godina dok je jedina dobra situacija registrovana kod vranca. Još gora je situacija u Albanskim vodama gdje je na trećini površine Skadarskog jezera koje pripada ovoj zemlji, registrovano svega 2000 vodenih ptica.

Na Ulcinjskoj solani je situacija bila slična, ptica je bilo ali i krivolova, te je Zavod morao da vrši naknadini cezus. I na Skadarskom jezeru i na Ulcinjskoj solani registrovan je porast krivolova u odnosu na ostale godine.

Darko Saveljić, ornitolog, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore

Pitanja i odgovori o NATURA 2000 / Questions and Answers on NATURA 2000

Poštovani,

Želimo da Vas obavestimo da se odeljak sa pitanjima i odgovorima o ekološkoj mreži NATURA 2000 postavljen na internet stranicu Tvining projekta „Jačanje administrativnih kapaciteta zaštićenih područja u Srbiji (NATURA 2000)”:
http://www.ekoplan.gov.rs/n2ktwinning/pitanja/index.html
U ovom odeljku se nalazi prvi set pitanja sa sektorskih radionica, kao i najčešća pitanja u vezi sa mrežom NATURA 2000. Odeljak sa pitanjima i odgovorima će biti redovno ažuriran tokom trajanja Tvining projekta.
Srdačan pozdrav,
Tim Tvining projekta.
-------------------------------------------------------------------------------------
Dear Sir/Madam,
We would like to inform you that the Question and Answer section is now available on the webpage of the Twinning project “Strengthening Administrative Capacities for protected areas in Serbia (NATURA 2000)”:
http://www.ekoplan.gov.rs/n2ktwinning/eng/pitanja/index.html
The section contains the first set of questions from sectoral workshops, as well as the most frequently asked questions about NATURA 2000. The Question and Answer section will be updated regularly during the Twinning project.

Prezentacije s treninga o komunikaciji

Pozdrav svima!

Na sljedećem linku možete pronaći prezentacije korištene tijekom treninga o komunikaciji u Natura 2000, održanom u decembru u Podgorici. Inače, riječ je o sajtu na kojemu se nalazi blog Natura 2000 iinfocentra, koji sadrži i neke informacije koje nisu na našem blogu, pa slobodno koji put "zavirite"...

http://natura2000infocentar.wordpress.com/2010/12/16/trening-%E2%80%9Eprimjeri-najbolje-prakse-u-komunikaciji-natura-2000-i-povezanih-ekoloskih-politika-sa-zainteresovanim-stranama%E2%80%9D/

Additions to the Community Natura 2000 lists

The latest update of the Natura 2000 lists concerns fifteen Member States: Austria, Cyprus, the Czech Republic, Denmark, Estonia, France, Germany, Greece, Hungary, Italy, Latvia, Poland, Spain, Sweden and the UK. The number of "Sites of Community Importance" has increased to a total of 739, expanding the network by nearly 27 000 km².
The latest additions cover six bio-geographical regions – the Alpine, Atlantic, Boreal, Continental, Mediterranean and Pannonian regions.
This updating round adds a significant amount of marine areas to the Natura 2000 network. A total of 17 marine sites have been added, covering more than 17 500 km², mainly in France, Denmark and Spain. A large number of terrestrial sites have also been added by Poland and the Czech Republic.
In some Member States (Austria, Germany, Greece, Hungary and the UK) the update only concerns modifications to existing sites, such as adaptations of site areas. This has resulted in no overall change in the number of sites but in changes to the total area covered by the network.
France has added six sites, including four large marine sites, among them a 680 km² stretch of the Loire estuary which harbours important cold water reefs and sandbanks. The area is a nursery for juvenile fish and a vital stopping over area for long distance migrants such as the Atlantic salmon Salmo salar and the allis shad Alosa alosa. Further south along the Aquitaine coastline, a new marine site has been designated for the critically endangered European sea sturgeon Acipenser sturio.
Denmark has added nine marine sites in the Atlantic and Continental region covering a total area of nearly 4000 km². The sites, including the 2462km² Sydlige Nordsø will make a substantial contribution to the conservation of the harbour porpoise Phocoena phocoena. Denmark's coastal waters host some of the largest populations in the North Sea. The species has declined notably due to incidental catches in fishing gear.
Spain’s contribution to the marine network is El Cachucho in the Atlantic region, an extensive offshore bank and seamount in the Cantabrian Sea. The area has been designated mainly to protect the extensive coral reefs which harbour an exceptional diversity of marine life including several giant sponges which have only recently been discovered. The site is also a vital staging area for a wide range of rare and endangered seabirds during migration. Spain has also added La Vall, an important coastal area in Menorca containing significant habitats such as coastal lagoons and sea cliffs and home to threatened species such as the Hermann's tortoise Testudo hermanni.
Poland has added over 450 new sites covering a total area of 8 900 km². New sites include Ostoja Napiwodzko-Ramucka in the Masurian Lake district, where 19 habitat types and 16 species of Community interest are found. The 326 km² site is home to pristine lakes and well preserved wetlands and is also rich in oak and hornbeam forests and a natural habitat for the wolf Canis lupus and the European pond turtle Emys orbicularis. The Kościół w Śliwicach site, one of the smallest added to the network, has been created to protect one of the biggest colonies of the greater mouse-eared bat Myotis myotis in Poland which breed in a church dating back to 1830.
The Czech Republic has added over 200 sites. These include key areas of natural beech forests and wildlife rich meadows home to a wealth of fauna and flora. These include the rare stag beetle Lucanus cervus and butterflies such as the dusky large blue butterfly Maculinea nausithous. Sites include Moravský kras, also known as the Moravian Karst, a limestone region with more than 1,000 caves which are home to a range of bat species including the greater mouse-eared bat, Myotis myotis, barbastelle bats Barbastella barbastellus, Bechstein's bats Myotis bechsteinii and Geoffroy's bats Myotis emarginatus. The dry grasslands above ground are particularly rich in plant life including species such as the Echium russicum and the pasque flower Pulsatilla grandis.
Estonia has added more than 30 sites covering a range of habitats of varying sizes from herb rich forests and alkaline fens to large areas of active raised bogs, home to endangered species such as the flying squirrel Pteromys volans. Several sites have also been designated to protect the rare Nordic alvar, a habitat that is exceptionally rich in plant life.
Cyprus has added three sites, including the Limni Paralimniou wetland, a seasonal lake that disappears entirely during the hot summer months. It is the second biggest site of its kind after the salt lakes of Larnaca and harbours one of the most important populations of the rare Cyprus grass snake Natrix natrix cypriaca on the island.
Italy has added four sites, including the Lago del Rendina in the Mediterranean region, home to yellow-bellied toads Bombina variegata and Europe’s largest non-venomous snake, the four-lined snake Elaphe quatuorlineata.
Latvia has added five sites, including Lubana mitrajs in the Boreal Region which encompasses a vast wetland complex of flood plains and bogs surrounding Lake Lubans.
Sweden has added seven sites in the Boreal Region, including Sundmyren Åflo, an important habitat for flora and fauna such as field gentian Gentianella campestris, the orchid Gymnadenia nigra and the violet copper butterfly Lycaena helle.

The six updated lists were adopted on 10 January 2011.

For full details of the complete lists with the latest updates see:
http://circa.europa.eu/Public/irc/env/natura_2000/library?l=/candidate_importance/biogeographical&vm=detailed&sb=Title

Novogodišnje preispitivanje – astronomija vs zaštita prirode

Nekada sam želeo da postanem astronom i to bi sigurno do sad i postao da, čudnim spletom okolnosti, studije astronomije nisam zamenio studijama ekologije. No, ideja za ovaj članak nije bila da vam pričam o mom razvojnom putu, već da napravim malu paralelu između bavljenja amaterskom astronomijom i zaštitom prirode.
Pre 12 godina pokrenut je Astronomski magazin (AM), elektronski časopis za astronomiju i srodne nauke (ovako ga pamtim najduže http://static.astronomija.co.rs/, stari sajt). Za njega sam saznao pre desetak godina, kada sam kao đak osnovne škole i učestvovao na jednom od prvih „noćnih sastanaka“ (Mesijeovom maraton), iz kojih su proizašli letnji astronomski kampovi koji su iz godine u godinu postajali sve posećeniji, bolje organizovani i sa učesnicima iz sve više zemalja. Na moje iznenađenje upravo sam našao trag o tome (http://static.astronomija.co.rs/dubokisvemir/m/maraton/2001/kodolazi.htm). Danas AM (http://www.astronomija.co.rs) ima bogatu istoriju, kampovi na Letenci su najveći na prostoru bivše Jugoslavije, a upućeni kažu i šire, časopis Astronomiju, koji je šest godina izlazio predstavlja najkvalitetniji časopis za popularizaciju astronomije na području bivše Jugoslavije koji je postojao, a koji će uskoro ponovo izlaziti. Za AM i časopis Astronomiju su pisale stotine autora, hiljade i hiljade autorskih tekstova, ne mali broj univerzitetskih profesora, više astronoma profesionalaca... Imam utisak da se gotovo svo znanje i energija koja se mogla sakupiti sa ovih prostora okupila oko iste priče.
Iako su astronomija i zaštita prirode dve potpuno različite discipline neka poređenja nije zgoreg uraditi. Na ovaj tekst me je podstaklo izlaganje Milana Ružića na decembarskom sastanku Natura 2000 RCS. Parafraziraću Milana i reći da ono što nam treba nije veliki broj lidera gde svako ima svoju organizaciju i radi „svoj“ posao, već jake organizacije i udruženja organizacija sa puno lidera okupljenih oko iste ideje. Mislim da se mi, iz sektora civilnog društva vezanog za zaštitu prirode u Srbiji, više uklapamo u prvi scenario. Svi nešto radimo, svi smo okupljeni oko iste ideje, svi smo nešto zauzeti, a gde su nam rezultati? (prvenstveno misliima na direktne susrete sa realnošću i na postizanje održivosti organizacija) Da li ste u 2010. uspeli da relizujete ono što ste zacrtali? Pazite na zamku: kada na početku ne postaviti jasan cilj i ne stavite ga na papir, svako dostignuće na kraju možete proglasiti bar delimičnim uspehom. „Radio sam mnogo“, međutim, o velikom radu bez rezultata je suvišno govoriti. Ako se mnogo radi, a rezultati izostaju, očigledno nešto nije dobro rađeno, postoji sistemski problem u radu i to treba preispitati. Ako ste ostvarili sve što ste zacrtali u 2010., ja Vam čestitam i konstatujem da su nam takvi ljudi potrebni.
U Srbiji je do napisane kritičke reči iz zaštite prirode teško doći. Bez želje da potcenim i odlične projekte i odlične inicijative u koje spada i ovaj blog, lično smatram da su nepostojanje prepoznatljive elite i izgradnja ličnih kapaciteta ključni problemi. Vratio bih se sad Astronomskom magazinu i nekim od pouka priče:
1. Zajednička energija uspešno okupljena oko iste ideje daje dobre rezultate;
2. Beskrajan entuzijazam (sve tekstovi na AM, sva zalaganja, sva ostvarenja su rezultat entuzijazma i utroška slobodnog vremena);
3. Uspeh se ne ostvaruje radeći samo ono što je plaćeno, naprotiv, ono „malo“ što uradimo preko toga plaćenog čini mnogo (za astronomske projekte gotovo da ne postoje fondovi i mali je broj sponzora podrzavao pomenute kampove);
4. Bez uključivanja vrhunskih stručnjaka (elite) AM ne bi bio to što jeste;
5. Vreme i resursi za bavljenje „skupim sportom“ kao što je astronomija ili zaštita prirode ne moraju da dolaze iz nekih fondova i od sponzora, međutim dobro izgrađeni lični kapaciteti su neophodni (što za dobijanje i izradu projekata, što za obezbeđivanje egzistencije i finansiranje).

Da zaključim priču. Ideja ovog članka nije bila da, kao jedan od mlađih i po stažu i po godinama u ovoj priči, delim lekcije bilo kome, ali ono što je evidentno je da entuzijazma i neplaćenog vremena ne nedostaje civilnom sektoru iz zaštite prirode, ali je neophnodno da se taj sektor učvrsti kroz neprekidno razvijanje i realno usavršavanje ličnih kapaciteta svakog od nas, kao i da elite budu prepoznate i angažovane da iniciraju i povedu akcije. Na žalost, polazeći od sebe, lični kapaciteti bi mogli da nam budu mnogo jači, ali nije kasno da na tome poradimo još danas. Ako hronično nemate vremena, pročitajte ili poslušajte neku audio knjigu o Time management-u, bolje se organizujte, planirajte detaljno i promišljeno, stavite vaše ciljeve i zadatke na papir, po Brian Tracy-u zadatak stavljen na papir se deset puta češće izvršava nego onaj koji nije napisan. To pomaže i u profesionalnom i u ličnom životu. Potencijal postoji, postoje i rezultati, ali ja sam ubeđen da svi zajedno možemo mnogo više.
Srećna, zdrava i uspešna Nova 2011.!

Dejan Stojanović
Akademsko društvo za proučavanje i zaštitu prirode, Novi Sad

Noć sova

Prva „Noć sova” održana je 17. decembra 2010. godine u prostorijama Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Novom Sadu u organizaciji Centra za zaštitu sova Srbije i WWF-a. Osnovna ideja bila je prikazati neraskidivu vezu između sova i ljudi i ukratko predstaviti aktivnosti Centra za zaštitu sova Srbije. U pripremu “Noći sova” uključili su se brojni prijatelji i kolege, a veliku pomoć pružili su: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Pokrajinski sekretarijat za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine, Narodni muzej iz Kikinde, Centar za likovnu i primenjenu umetnost „Terra“ iz Kikinde i Galerija „Elektrika“ iz Pančeva.

Oko 140 posetilaca uživalo je u predavanjima o sovama i neobičnoj izložbi glinenih skulptura sova, figurica, kutija za gnežđenje, gvalica, perja sova... Posetioci su imali priliku da vide crteže, slike i fotografije sova, da čuju zvuke njihovog oglašavanja i dobiju promotivni materijal o zaštiti sova.

U Srbiji se gnezdi 10 vrsta sova i sve su ugrožene gubitkom staništa. Pojedine vrste koje borave u neposrednoj blizini ljudi ugrožene su i proganjanjem, ubijanjem, trovanjem i stradanjem na saobraćajnicama. Sove imaju važnu ulogu u kontroli brojnosti populacija glodara i njihov uticaj na ekonomiju lokalnih zajednica je veliki. Upravo zbog svega ovoga većina aktivnosti Centra posvećena je povratku izgubljene ravnoteže između sova i ljudi.

Centar za zaštitu sova Srbije je 2010. godine osnovala grupa iskusnih i posvećenih istraživača i stručnjaka za zaštitu ptica. Jedna od misija Centra je obrazovanje javnosti o načinu života sova, nihovoj ulozi u različitim ekosistemima, ugroženosti sova i neophodnosti njihove zaštite. Više informacija: www.sove.org.rs

Duška Dimović